Znate li kako izračunati godišnji odmor koji legalno zaslužujete? Godišnji odmor nije samo pravo radnika, već i obveza poslodavca, a reguliran je Ustavom i Zakonom o radu Republike Hrvatske. ICilj godišnjeg odmora je omogućiti radnicima da se odmore, obnove energiju i budu spremni za nove radne izazove.
U nastavku saznajte što sve trebate znati o pravilima korištenja godišnjeg odmora te kako izgleda računanje godišnjeg odmora.
Tko ima pravo na godišnji odmor?
Bez obzira na to radi li zaposlenik po ugovoru na određeno ili neodređeno vrijeme, svi radnici imaju pravo na godišnji odmor. Poslodavci su obvezni to poštivati i osigurati da se ovo pravo provodi u skladu sa zakonom.
Prema Zakonu o radu, radnik u Hrvatskoj ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora. Međutim, točan broj dana ovisi o broju radnih dana u tjednu, pa tako radnici s petodnevnim radnim tjednom imaju pravo na najmanje 20 dana odmora godišnje, a radnici sa šestodnevnim radnim tjednom ostvaruju pravo na najmanje 24 dana.
Važno je napomenuti da kolektivni ugovori, pravilnici o radu ili ugovori o radu mogu propisivati duži godišnji odmor od minimalnog zakonskog trajanja, ali nikako kraći. Provjeriti možete i sami, uz izračun godišnjeg odmora.
Kako izgleda izračun razmjernog godišnjeg?
Radnik ima pravo na puni godišnji odmor ako je cijelu kalendarsku godinu zaposlen kod istog poslodavca ili ako je zaposlen kod istog poslodavca najmanje 6 mjeseci neprekidno u tekućoj godini. Računanje godišnjeg odmora je prepušteno poslodavcu, ali svaki radnik ima pravo na uvid u broj dana.
Ako radnik ne ispunjava uvjete za puni godišnji odmor, ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, što znači jednu dvanaestinu ukupnog godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.
Da bi dobio što precizniji izračun razmjernog godišnjeg odmora, umjesto računanja po mjesecima podijeli ukupan broj dana godišnjeg odmora s brojem tjedana u godini (52).
Ovim pristupom saznaješ koliko ti dana odmora “pripada” za svaki odrađeni tjedan. Nakon toga jednostavno pomnoži taj broj s ukupnim brojem tjedana koje si radio.
Najjednostavnije je izračun godišnjeg odmora pokazati na primjeru. Recimo da imaš ugovor koji kaže da imaš pravo na 24 dana godišnjeg odmora. Ako si odradio nekoliko mjeseci kod istog poslodavca imaš pravo na godišnji odmor, ali još uvijek ne znaš koliko.
Tada jednostavno broj dana godišnjeg odmora na koje imaš pravo tijekom godine, a to je u ovom slučaju 24 dana, podijeli s brojem tjedana u godini, a to je 52.
24 ÷ 52 = 0,46
Nakon toga izbroji koliko si tjedana već proveo radeći i broj tjedana pomnoži s tim brojem. Recimo da si radio 15 tjedana. Tada računica izgleda ovako:
0,46 × 15 = 6,92
To znači da imaš pravo na 6,92 dana godišnjeg odmora, a to je zapravo 7 dana.
Sada kada znaš kako izračunati godišnji odmor možeš provjeriti da li se tvoj poslodavac drži zakona, a možeš početi i planirati svoj odmor.
Što se ne računa u dane godišnjeg odmora?
Dani koje radnik ne bi radio, čak i da nije na godišnjem odmoru, ne uračunavaju se u dane godišnjeg. Također, u godišnji odmor ne ulaze niti bolovanja, plaćeni dopust te blagdani i neradni dani.
Smije li se neiskorišteni godišnji odmor prenositi u sljedeću godinu?
Ako radnik ne iskoristi cijeli godišnji odmor do kraja kalendarske godine, preostali dio može prenijeti u sljedeću godinu. Međutim, preneseni dio treba iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine.
Mogu li dobiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor?
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje se isključivo u slučaju prestanka radnog odnosa. U svim drugim situacijama, poslodavac je dužan omogućiti radniku korištenje odmora. Sporazumi kojima se radnik odriče godišnjeg odmora ili traži isplatu umjesto odmora su ništetni.
Može li se godišnji odmor koristiti u dijelovima?
Radnik može koristiti godišnji odmor u dijelovima, ali prema Zakonu o radu mora iskoristiti najmanje dva tjedna odmora u neprekinutom trajanju tijekom tekuće godine. Ostatak može koristiti prema dogovoru s poslodavcem ili ga prenijeti u sljedeću godinu.
Koje su obveze poslodavca prema radnicima?
Poslodavac je dužan izraditi raspored korištenja godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
Također je dužan obavijestiti radnike o njihovom rasporedu najmanje 15 dana prije početka odmora.
Dužan je dopustiti radniku da jedan dan godišnjeg odmora iskoristi prema vlastitom izboru, uz obavijest najmanje tri dana unaprijed.
Dužan je i obavijestiti svoje zaposlenike o broju dana godišnjeg odmora, što je važno zaposlenicima koji ne znaju kako izračunati godišnji odmor.
Koliko godišnjeg odmora imaju radnici u drugim zemljama?
Jeste li se ikad zapitali koliko dana godišnjeg odmora imaju radnici u drugim zemljama? Dok mi u Hrvatskoj s veseljem planiramo svoje slobodne dane, situacija u svijetu prilično je raznolika – od prava na čak 53 neradna dana godišnje do zemalja gdje radnici uopće nemaju plaćeni odmor.
Kod nas, srećom, zakon jamči minimum od četiri tjedna godišnjeg odmora. To znači 20 radnih dana za one koji rade pet dana tjedno, ili 24 dana za one sa šestodnevnim radnim tjednom. Osim toga, imamo 14 državnih blagdana koji su neradni. Kad sve zbrojimo, prosječni hrvatski radnik uživa najmanje 33 slobodna dana u godini. Nije loše, zar ne?
No, ako mislite da je hrvatski sustav izdašan, pričekajte da čujete za Iran. Radnici tamo imaju pravo na najmanje 26 dana godišnjeg odmora, uz dodatnih 27 državnih praznika. Ukupno, to je čak 53 dana odmora godišnje! Zvuči gotovo nestvarno. Kuvajt također ima puno dana godišnjeg, čak 30.
Europa je poznata po solidnom balansu između rada i odmora. Na vrhu su Austrija, Poljska i Estonija, gdje radnici uživaju u prosjeku 38 do 39 neradnih dana godišnje. Skandinavske zemlje, kao i Francuska i Španjolska, također se mogu pohvaliti velikodušnim politikama godišnjih odmora.
S druge strane, situacija u Sjedinjenim Američkim Državama mnoge bi iznenadila – i ne baš ugodno. U SAD-u ne postoji zakonski zajamčeni minimalni godišnji odmor. Poslodavci su ti koji odlučuju koliko će dana ponuditi. Većina radnika može računati na 10 dana plaćenog godišnjeg odmora nakon godinu dana rada, ali četvrtina zaposlenih uopće nema pravo na plaćeni odmor.