Zanima li vas koliko ima kontinenata? Odgovor nije jednostavan jer postoje različita znanstvena stajališta o tome. Najtočniji odgovor je 7 kontinenata imena kojih su: Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Europa, Australija i Antarktika.
Ipak, ako ste ljubitelj Olimpijskih igara ne možete ne primijetiti da Olimpijskih krugova ima 5, pri čemu oni predstavljaju 5 naseljenih kontinenata: Afriku, Aziju, Ameriku, Europu i Australiju s Oceanijom. Mnogi znanstvenici tvrde da bi se Sjeverna i Južna Amerika trebale računati kao jedan kontinent, a Antarktika se ne bi uopće trebala ubrajati jer nije nastanjiva.
Isto tako neki dijelovi svijeta koriste model od 6 kontinenata, u kojem su Europa i Azija spojene u Euroaziju.
Zašto je točna podjela na 7 kontinenata? 6 razloga
Tradicionalna podjela na 7 kontinenata temelji se na složenim geološkim procesima. Kontinenti su nastali kao rezultat tektonike ploča, gdje se kontinentalna kora, koja je deblja i starija od oceanske, kretala i formirala današnje kopnene mase.
Iako najnovija istraživanja iz 2024. godine dovode u pitanje ovu tradicionalnu podjelu na sedam kontinenata, postoji nekoliko razloga koji podupiru ovu klasifikaciju, a to su:
1. Geografska odvojenost
Zemljina površina prirodno je podijeljena na sedam kontinenata: Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Europu, Aziju, Afriku, Australiju i Antarktiku. Ove kopnene mase razdvojene su velikim oceanima – Atlantskim, Tihim i Indijskim – koji čine prirodne granice među njima.
Svaki kontinent ima svoje jedinstvene geografske značajke: Sjeverna Amerika ima Stjenovite planine, Azija Himalaju, Afrika velike visoravni, Europa raznolik reljef, Južna Amerika Ande, Australija prostrane pustinje, a Antarktika ledeni pokrov.
Ove prirodne barijere, zajedno sa činjenicom da kontinenti leže na zasebnim tektonskim pločama, potvrđuju opravdanost podjele Zemlje na sedam kontinenata.
2. Geološka struktura
Sedam kontinenata počiva na zasebnim tektonskim pločama koje čine vanjski sloj Zemlje – litosferu. Tektonske ploče se razlikuju po svojoj građi. Kontinentalna kora je deblja od oceanske zbog različitih udjela minerala, posebno silicija. Zbog manje gustoće, kontinentalna kora je izdignuta iznad razine mora, dok oceanska leži ispod.
Središnji dijelovi kontinenata sadrže drevne štitove (Kanadski, Brazilski, Skandinavski, Sibirski, Afrički, Australski i Antarktički).
Ploče se kreću brzinom od 0,66 do 8,50 centimetara godišnje. Njihovo kretanje uzrokuje geološke pojave poput potresa i vulkana, koji su najintenzivniji na granicama ploča. Unutrašnjost ploča je relativno tektonski stabilna.
Današnji raspored kontinenata rezultat je milijuna godina kretanja tektonskih ploča, a proces se nastavlja i danas – Afrika se približava Europi, Indija gura Aziju, dok se Amerike udaljavaju od Europe i Afrike.
3. Površinska raspodjela
Kontinenti zauzimaju samo 29% ukupne površine Zemlje, dok ostatak čine oceani i mora. Ova raspodjela kopna i vode nije ravnomjerna, što se vidi iz površine pojedinih kontinenata:
Azija je najveći kontinent s 44,4 milijuna km²
Afrika zauzima 30,3 milijuna km²
Sjeverna Amerika prostire se na 24,2 milijuna km²
Južna Amerika obuhvaća 17,8 milijuna km²
Antarktika pokriva 13,2 milijuna km²
Europa se prostire na 10,5 milijuna km²
Australija je najmanja s 8,5 milijuna km²
Ovakva raspodjela kopnenih masa rezultat je dugotrajnih geoloških procesa. Zanimljivo je da samo azijski kontinent čini gotovo trećinu ukupne kopnene površine, dok najmanji kontinent Australija zauzima tek 5,9% svjetskog kopna. Ovakav raspored kopna i mora značajno utječe na klimu, život i razvoj civilizacija na pojedinim kontinentima.
4. Međunarodna konvencija
Model 7 kontinenata najšire je prihvaćen većini obrazovnih sustava zapadnog svijeta, znanstvenoj literaturi, kartografiji i atlasima te međunarodnim organizacijama. Stoga ako njih pitate koliko ima kontinenata odgovor je 7.
5. Jedinstvene karakteristike
Promatrajući Zemlju kao cjelinu, svaki od sedam kontinenata predstavlja poseban svijet za sebe, s karakteristikama koje ga čine jedinstvenim i neponovljivim.
Azija, kao najveći kontinent, dom je više od polovice svjetskog stanovništva i mjesto gdje se susreću drevne civilizacije s modernim metropolama. Na njezinom tlu nalaze se najviši planinski vrhovi, najdublje depresije i najveće pustinje našeg planeta.
Afrika, kolijevka čovječanstva, ističe se svojom kompaktnom obalnom linijom i ogromnim prirodnim bogatstvima. Njezine savane, tropske kišne šume i pustinje stvaraju mozaik ekosustava koji podržava najraznolikiji životinjski svijet na Zemlji.
Europa, iako najmanja među naseljenim kontinentima, ima najrazvedeniju obalu s brojnim poluotocima i zaljevima, što je kroz povijest olakšalo pomorsku trgovinu i kulturnu razmjenu.
Sjeverna Amerika obuhvaća sve klimatske zone, od arktičke do tropske, s dramatičnim promjenama krajolika – od ledenih prostranstava Kanade do vrućih pustinja Meksika.
Južna Amerika dom je najveće tropske kišne šume na svijetu, Amazone, i impresivnog planinskog lanca Anda koji se proteže duž cijelog kontinenta.
Australija, najmanji kontinent, razvila je jedinstveni ekosustav zahvaljujući svojoj dugotrajnoj izolaciji, stvarajući dom za vrste koje ne postoje nigdje drugdje na svijetu.
Antarktika, zaleđeni div na jugu, iako nenaseljen, igra ključnu ulogu u regulaciji globalne klime i čuva neprocjenjive podatke o Zemljinoj prošlosti u svojim ledenim slojevima.
Svaki od ovih kontinenata razvio je svoje posebnosti kroz milijune godina geoloških procesa, klimatskih promjena i biološke evolucije, stvarajući jedinstvene uvjete koji su oblikovali razvoj različitih civilizacija i kultura koje danas poznajemo.
6. Povijesno-politička dimenzija
7 kontinenata svijeta predstavlja više od pukih geografskih cjelina – oni su kolijevke različitih civilizacija i političkih sustava koji su se razvijali tisućama godina. Svaki kontinent nosi jedinstveno povijesno nasljeđe koje je oblikovalo današnji svijet.
Europa je kroz povijest bila središte brojnih carstava i kolijevka industrijske revolucije. Njezin politički razvoj, od antičke Grčke i Rimskog Carstva do današnje Europske unije, značajno je utjecao na oblikovanje modernog svijeta. Azija je dom najstarijih civilizacija, od drevne Kine i Indije do Mezopotamije, s političkim sustavima koji su često bili temelj za razvoj državnih uređenja.
Afrika, iako često nepravedno zanemarena u svjetskoj povijesti, iznjedrila je prve ljudske civilizacije u dolini Nila. Njezina složena politička povijest, od drevnih kraljevstava preko kolonijalne ere do moderne nezavisnosti, stvorila je jedinstveni mozaik država i kultura. Američki kontinenti svjedoče dramatičnoj transformaciji – od domorodačkih civilizacija Maja, Azteka i Inka do stvaranja modernih država kroz europsku kolonizaciju.
Australija predstavlja poseban slučaj gdje se drevna kultura Aboridžina susrela s britanskom kolonizacijom, stvarajući jedinstveni politički identitet. Antarktika, iako bez stalnog stanovništva, danas je primjer međunarodne suradnje kroz Antarktički ugovor koji regulira korištenje kontinenta isključivo u miroljubive i znanstvene svrhe.
Ova različita povijesno-politička nasljeđa potvrđuju opravdanost podjele na sedam kontinenata, jer svaki predstavlja zasebnu arenu ljudskog razvoja i političkog organiziranja.
7 kontinenata imena i sve što treba znati
Sada kada znate koliko ima kontinenata na kugli zemaljskoj napisat ćemo vam osnovno što o njima trebate znati. Svaki kontinent ima svoje jedinstvene karakteristike koje ga čine posebnim dijelom našeg svijeta.
- Azija, najveći kontinent, prostire se na impresivnih 44,4 milijuna kvadratnih kilometara i dom je 60% svjetskog stanovništva. Ovaj div među kontinentima obiluje različitim klimatskim zonama i dom je najviših planinskih vrhova na svijetu.
Azija je kontinent superlativa koji uključuje Himalaje, najviši planinski lanac na svijetu, Bajkalsko jezero koje je najdublje i najstarije jezero i Mrtvo more, najnižu vodenu površinu ispod nivoa mora.
- Afrika, drugi po veličini s 30,3 milijuna kvadratnih kilometara, posebna je po svojoj pravilnoj obalnoj crti. Zanimljivo je da je ime dobila po plemenu Afri iz područja današnjeg Tunisa. Kontinent je poznat po najbogatijem životinjskom svijetu i prostranim savanama.
Geografski gledano, Afrika je jedinstvena po svojoj raznolikosti. Na sjeveru se prostire najveća vruća pustinja na svijetu – Sahara, koja zauzima gotovo trećinu kontinenta. Južnije se nalazi pojas Sahela koji postupno prelazi u savane i tropske kišne šume oko ekvatora. Istočnu Afriku karakterizira Veliki rasjedni sustav, gdje se nalazi najviši vrh kontinenta, Kilimandžaro, jedina planina u Africi prekrivena snijegom unatoč blizini ekvatora.
Biološka raznolikost Afrike je izvanredna. Kontinent je dom velikoj petorci (lav, leopard, slon, nosorog i bivol) te brojnim drugim jedinstvenim vrstama.
- Sjeverna Amerika, s površinom od 24,2 milijuna kvadratnih kilometara, treća je po veličini. Ovaj kontinent obuhvaća sve klimatske zone, od arktičke do tropske, što ga čini jedinstvenim prirodnim laboratorijem.
Kontinent je obilježen impresivnim planinskim lancima – Stjenjacima na zapadu i Apalači gorjem na istoku, između kojih se prostiru plodne ravnice središnjeg dijela kontinenta. Veliki kanjon, Yellowstone i Nijagarini slapovi samo su neki od prirodnih fenomena koji svjedoče o veličanstvenosti sjevernoameričkog krajolika.
- Južna Amerika je kontinent izvanredne prirodne raznolikosti i bogate kulturne baštine, dom je nekim od najimpresivnijih prirodnih čuda na svijetu. Od veličanstvenih Anda, najdužeg planinskog lanca na Zemlji, do misteriozne Amazonske prašume koja proizvodi 20% svjetskog kisika, ovaj kontinent predstavlja jedinstveni spoj ekstremnih krajolika.
Prirodna bogatstva kontinenta su izvanredna. Amazona, najveća rijeka na svijetu po volumenu vode, teče kroz srce kontinenta, stvarajući najraznovrsniji ekosustav na planeti. Salar de Uyuni u Boliviji, najveća slana pustinja na svijetu, stvara očaravajući prirodni fenomen koji izgleda poput ogledala kada je prekriven tankim slojem vode.
- Antarktika, najjužniji i najhladniji kontinent na Zemlji, predstavlja jedinstveni prirodni fenomen prekriven ledenim pokrivačem prosječne debljine od 2.000 metara. Ovaj netaknuti bijeli kontinent, koji je gotovo dvostruko veći od Australije, dom je nekim od najekstremnijih vremenskih uvjeta na planeti, s temperaturama koje mogu pasti ispod -90°C.
Posebnost Antarktike leži u činjenici da nema stalnog ljudskog stanovništva, već samo privremene stanovnike – znanstvenike i istraživače koji borave u istraživačkim stanicama. Međunarodni ugovor iz 1959. godine posvetio je ovaj kontinent isključivo miroljubivim svrhama i znanstvenim istraživanjima, čineći ga najvećim svjetskim prirodnim laboratorijem.
Unatoč surovim uvjetima, Antarktika je dom jedinstvenom ekosustavu. Carski pingvini, tuljani i različite vrste kitova prilagodili su se ekstremnoj hladnoći. Tijekom kratkog antarktičkog ljeta, obale kontinenta postaju mjesto okupljanja milijuna pingvina koji se ovdje gnijezde.
Znanstveni značaj Antarktike je neprocjenjiv. Ledene jezgre izvađene iz dubokog leda sadrže podatke o klimatskoj povijesti Zemlje kroz stotine tisuća godina. Također, kontinent igra ključnu ulogu u globalnom klimatskom sustavu – njegovi ledenjaci sadrže oko 90% svjetskog leda i 70% svjetske pitke vode. Kako globalno zatopljenje nastavlja utjecati na polarne regije, sudbina ovog ledenog kontinenta postaje sve važnija za budućnost našeg planeta.
- Europa, ako površinom jedan od najmanjih kontinenata, predstavlja izvanrednu riznicu povijesti, kulture i tehnološkog napretka. Ovaj kontinent, koji se prostire od Atlantskog oceana na zapadu do planine Ural na istoku, oblikovao je svjetsku povijest kroz stoljeća svojih civilizacija, revolucija i inovacija.
Europa pokazuje zadivljujuću raznolikost na relativno malom prostoru. Od fjordova Skandinavije do mediteranskih obala, od alpskih vrhova do panonskih ravnica, svaka regija nudi jedinstvene krajolike. Rijeke poput Dunava, Rajne i Volge stoljećima su služile kao prirodne poveznice između različitih europskih regija, omogućujući razmjenu dobara i ideja.
- Australija, jedini kontinent koji je istovremeno i država, predstavlja jedinstveni spoj drevnog i modernog svijeta. Ovaj kontinent, okružen Indijskim i Tihim oceanom, dom je nekim od najneobičnijih životinjskih vrsta na planeti i jednoj od najstarijih živućih kultura – Aboridžinima.
Prirodni kontrasti Australije su zapanjujući. Dok je unutrašnjost kontinenta dominirana pustinjom Outback, koja zauzima većinu kopnene površine, obalna područja nude spektakularne prizore poput Velikog koraljnog grebena, najvećeg živog organizma na Zemlji. Jedinstveni ekosustav kontinenta razvio je fascinantne vrste poput klokana, koala i čudnovatog kljunaša, koje ne postoje nigdje drugdje u prirodi.
Kontinentom dominira ekstremna klima, što je rezultiralo jedinstvenom prilagodbom flore i faune. Eukaliptusove šume, crvene pustinjske ravnice i tropske prašume sjevera stvaraju mozaik ekosustava koji čini Australiju jednim od biološki najraznovrsnijih područja na svijetu. Unatoč izoliranosti od ostatka svijeta, ili možda baš zbog nje, Australija je razvila poseban identitet koji je čini fascinantnom mješavinom drevnog kontinenta i moderne nacije.