Tko ne smije jesti šparoge? Ovo proljetno povrće koje mnogi obožavaju krije potencijalnu opasnost za određene skupine ljudi. Dok većina uživa u njihovom specifičnom okusu i nutritivnim vrijednostima, za neke konzumacija šparoga može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Od probavnih smetnji do opasnih interakcija s lijekovima, ove naizgled bezazlene zelene stabljike mogu biti tihi neprijatelj za osjetljive organizme. Prije nego što posegnete za ovom sezonskom poslasticom, provjerite pripadate li jednoj od rizičnih skupina kojima šparoge mogu više naštetiti nego pomoći.
Što su šparoge i što sadrže?
U jeku proljetne sezone, na tržnicama i policama trgovina pojavljuje se jedna od najcjenjenijih sezonskih delicija – šparoge. Ova višegodišnja zeljasta biljka iz porodice šparogovki (Asparagaceae) s pravom nosi titulu nutritivnog dragulja, a njeni mladi, sočni izdanci već stoljećima oduševljavaju gurmane diljem svijeta.
Šparoga (Asparagus officinalis) prepoznatljiva je po svojim uspravnim, cilindričnim izdancima koji u proljeće izbijaju iz podanka. Zanimljivo je da je šparoga dvodomna biljka – muški i ženski cvjetovi rastu na zasebnim biljkama. Na našim prostorima možemo pronaći dvije vrste: divlju ili samoniklu šparogu, koja je raširena na području Mediterana, te kultiviranu ili pitomu šparogu.
Ono što šparoge čini pravim nutritivnim čudom jest impresivan sastav hranjivih tvari uz minimalan kalorijski unos. Jedna šalica kuhanih šparoga osigurava svega 43 kalorije, što ih čini idealnim izborom za sve koji paze na liniju.
U ovom zelenom blagu krije se pravo bogatstvo vitamina i minerala. Šparoge su izvrstan izvor folne kiseline (vitamina B9), ključne za pravilnu diobu stanica i sintezu DNA. Obiluju i vitaminima A, C, E i K, kao i mineralima poput kalija, fosfora, sumpora, kalcija i magnezija, slično kao i bademi.
Dok se mladi izdanci šparoga beru u travnju i svibnju u priobalnom području, a u kontinentu u svibnju i lipnju, njihov jedinstveni okus i impresivan nutritivni profil čine ih vrijednim dodatkom proljetnom jelovniku. Bilo da ih pripremamo kuhane, pečene ili na pari, ove zelene delicije donose na stol ne samo gastronomski užitak već i pravu riznicu zdravlja.
Ipak, važno je znati da su šparoge bogate purinima, prirodnim spojevima tijekom razgradnje u organizmu stvaraju mokraćnu kiselinu koja se izlučuje kroz bubrege. Zbog toga nisu preporučljive svima, o čemu pišemo u nastavku.
7 skupina ljudi koji ne smiju jesti šparoge
Od potencijalnih alergijskih reakcija do opasnih interakcija s lijekovima, ove naizgled bezazlene zelene stabljike kriju iznenađujuće opasnosti za osjetljive organizme. Saznajte pripada li vaše tijelo jednoj od ovih rizičnih skupina prije nego što šparoge postanu dio vašeg jelovnika.
1. Osobe s bubrežnim oboljenjima
Šparoge sadrže purine, organske spojeve koji se u ljudskom organizmu razgrađuju do mokraćne kiseline. Kod zdravih osoba, bubrezi normalno eliminiraju mokraćnu kiselinu putem urina. Međutim, kod osoba s bubrežnim oboljenjima, ovaj proces je narušen.
Kada bubrezi ne funkcioniraju optimalno, ne mogu učinkovito uklanjati mokraćnu kiselinu iz krvi. Ovo dovodi do povišene razine mokraćne kiseline u krvotoku, stanja poznatog kao hiperuricemija. Konzumacija namirnica bogatih purinima, poput šparoga, dodatno opterećuje već oštećene bubrege jer unosi više purina koje tijelo mora preraditi i eliminirati.
Povišena razina mokraćne kiseline u krvi može dovesti do stvaranja kristala mokraćne kiseline koji se mogu taložiti u bubrezima i urinarnom traktu. Ovi kristali mogu formirati bubrežne kamence, što dodatno oštećuje bubrežno tkivo i pogoršava postojeće bubrežno oboljenje. Također, nakupljanje mokraćne kiseline može uzrokovati upalne procese u bubrezima, što dodatno narušava njihovu funkciju.
Za osobe s bubrežnim oboljenjima preporučuje se dijeta s niskim sadržajem purina i povećan unos tekućine (oko 3 litre dnevno) kako bi se pomoglo u izlučivanju mokraćne kiseline i smanjila mogućnost formiranja kamenaca. Stoga je za ove osobe važno ograničiti ili izbjegavati namirnice bogate purinima, uključujući šparoge, kako bi se spriječilo daljnje opterećenje bubrega i pogoršanje njihovog stanja.
2. Osobe s gihtom
Znate li tko ne smije jesti šparoge? Osobe s gihtom. Giht je upalna bolest zglobova uzrokovana nakupljanjem kristala mokraćne kiseline. Osobe s gihtom trebaju biti oprezne s konzumacijom šparoga zbog njihovog sadržaja purina, organskih spojeva koji se u organizmu razgrađuju do mokraćne kiseline.
Šparoge sadrže umjerenu količinu purina (50-75 mg purina na 100 g), što ih svrstava u kategoriju namirnica koje osobe s gihtom trebaju ograničiti. Kada osoba s gihtom konzumira namirnice bogate purinima, razina mokraćne kiseline u krvi se povećava, što može izazvati ili pogoršati simptome bolesti.
Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt razgradnje purina u organizmu. Kod zdravih osoba, bubrezi normalno eliminiraju mokraćnu kiselinu putem urina. Međutim, kod oboljelih od gihta, bubrezi ne uklanjaju dovoljno brzo mokraćnu kiselinu ili u organizmu dolazi do povećane proizvodnje mokraćne kiseline.
Osobe s gihtom trebaju slijediti prehranu s niskim udjelom purina (manje od 400 mg purina dnevno). Prema preporukama za giht prehranu, šparoge spadaju u kategoriju namirnica koje treba ograničiti na konzumaciju jednom tjedno.
Namirnice prema sadržaju purina i preporukama za osobe s gihtom:
- Strogo zabranjene (više od 150 mg purina/100 g): iznutrice, srdele, haringe, mesne prerađevine
- Maksimalno ograničiti (75-150 mg purina/100 g): crveno meso, meso peradi, divljač
- Ograničiti na jednom tjedno (50-75 mg purina/100 g): piletina, neke vrste ribe, školjke, grah, grašak, špinat, blitva, šparoge i gljive
Konzumacija šparoga može pogoršati simptome gihta jer povećava razinu mokraćne kiseline u krvi. Ovo može dovesti do pojačanih bolova u zglobovima, pojave upale i oteklina te povećanog rizika od akutnih napada gihta.
Posebno je važno izbjegavati šparoge tijekom akutne faze gihta, kada se preporučuje izbjegavanje svih namirnica bogatih purinima. Nakon što se stanje smiri, šparoge se mogu konzumirati, ali u ograničenim količinama i ne prečesto.
Osim šparoga, osobe s gihtom trebaju izbjegavati alkohol (posebno pivo), zaslađena pića s visokim udjelom fruktoze i rafinirane ugljikohidrate, jer ove namirnice također mogu povećati razinu mokraćne kiseline ili usporiti njeno izlučivanje iz tijela.
3. Osobe s alergijama na šparoge
Šparoge su nutritivno vrijedna namirnica koja mnogima donosi zdravstvene dobrobiti, no za određene skupine ljudi mogu predstavljati izazov. Alergijske reakcije na šparoge, iako rijetke, mogu se manifestirati na različite načine i biti ozbiljne po zdravlje. Istovremeno, osobe s osjetljivim probavnim sustavom mogu iskusiti neugodne simptome nakon konzumacije ovog proljetnog povrća.
Alergija na šparoge spada u kategoriju alergija na hranu koje mogu biti posredovane IgE protutijelima. Kada osoba alergična na šparoge konzumira ovu namirnicu, imunološki sustav prepoznaje proteine iz šparoga kao štetne i proizvodi antitijela protiv njih. Pri ponovnom izlaganju alergenu, dolazi do oslobađanja histamina i drugih medijatora upale, što uzrokuje alergijske simptome.
Ove reakcije mogu varirati od blagih do ozbiljnih, a manifestiraju se kroz različite simptome poput urtikarije, osipa, svrbeža i crvenila kože. Kod nekih osoba može doći do oticanja usana, jezika, lica ili grla, što je poznato kao angioedema. Respiratorni problemi poput curenja iz nosa, otežanog disanja ili astmatičnih napada također su mogući simptomi.
U težim slučajevima, alergija na šparoge može izazvati anafilaktičku reakciju koja je opasna po život i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Osobe koje su alergične na druge biljke iz porodice ljiljana, kojoj pripadaju i šparoge, imaju povećan rizik od razvijanja alergije na šparoge. U ovu skupinu spadaju osobe alergične na crveni luk, češnjak i vlasac. Simptomi alergije na šparoge obično se javljaju od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon konzumacije.
4. Osobe s osjetljivim probavnim sustavom
S druge strane, šparoge mogu predstavljati izazov i za osobe s osjetljivim probavnim sustavom. Ovo povrće sadrži posebnu vrstu ugljikohidrata – inulin, koji se ne može probaviti u tankom crijevu, već ga razgrađuju bakterije debelog crijeva. Iako je inulin koristan za zdravlje probavnog sustava jer potiče rast korisnih bakterija, kod osoba s osjetljivim probavnim sustavom ili sindromom iritabilnog crijeva (IBS) može izazvati neugodne simptome poput nadutosti, plinova i grčeva u trbuhu.
Šparoge su također bogate vlaknima koja potiču rad probavnog sustava. Dok je ovo pozitivno za većinu ljudi, osobe s osjetljivim probavnim sustavom mogu iskusiti nelagodu nakon konzumacije. Šparoge djeluju i kao prirodni diuretik zahvaljujući aminokiselini asparagin, što pomaže u izbacivanju viška tekućine i soli iz tijela Ovo svojstvo, iako korisno za prevenciju infekcija mokraćnog sustava i smanjenje oticanja, može kod nekih osoba izazvati dodatne probavne smetnje.
S tim zaključujemo tko ne smije jesti šparoge: osobe koje primijete alergijske reakcije ili probavne smetnje nakon konzumacije šparoga. Njima se preporučuje izbjegavanje ove namirnice i konzultacija s liječnikom za detaljnu dijagnozu i plan liječenja.
5. Osobe koje uzimaju određene lijekove
Postoji još netko tko ne smije jesti šparoge, a to je osoba koja uzima određene lijekove zbog čega treba biti posebno oprezna s konzumacijom šparoga. Ovo povrće ima izraženo diuretičko djelovanje zahvaljujući prisutnosti asparagina, aminokiseline odgovorne za sintezu proteina, koja stimulira izlučivanje urina.
Kada se šparoge konzumiraju istovremeno s lijekovima koji također imaju diuretički učinak, može doći do pojačanog izlučivanja tekućine iz organizma, što potencijalno narušava ravnotežu elektrolita u tijelu.
Ovo je posebno važno za osobe koje uzimaju diuretike, lijekove za srce ili druge lijekove koji utječu na ravnotežu tekućine i elektrolita. Pojačano djelovanje može dovesti do dehidracije, poremećaja elektrolita i drugih neželjenih učinaka.
6. Osobe s niskim krvnim tlakom
Za osobe s niskim krvnim tlakom, konzumacija šparoga može predstavljati dodatni rizik. Diuretičko svojstvo šparoga može dodatno sniziti krvni tlak, što može biti problematično za osobe koje već imaju nizak krvni tlak ili uzimaju lijekove za snižavanje krvnog tlaka.
Šparoge sadrže rutin, flavonoid koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare. Ova kombinacija može dovesti do prekomjernog snižavanja krvnog tlaka, što može rezultirati vrtoglavicom, slabošću, nesvjesticom i drugim simptomima hipotenzije.
7. Osobe koje konzumiraju alkohol
Što se tiče osoba koje konzumiraju alkohol, situacija je složena. S jedne strane, istraživanja pokazuju da aminokiseline i minerali u ekstraktu šparoge mogu olakšati mamurluk i zaštititi stanice jetre od otrova iz alkohola. Međutim, osobe koje redovito konzumiraju alkohol trebaju biti svjesne potencijalnih interakcija.
Alkohol može stupati u značajne interakcije s različitim tvarima, uključujući i biljne pripravke. Kronična uporaba alkohola uzrokuje oksidativni stres koji dovodi do oštećenja jetre, a prekomjerno upijanje alkohola može uzrokovati glavobolju, mučninu, proljev i žeđ.
Iako šparoge mogu pomoći u detoksikaciji jetre, ne bi se trebale smatrati “lijekom” koji opravdava prekomjernu konzumaciju alkohola. Osobe koje redovito konzumiraju alkohol trebaju biti oprezne jer kombinacija diuretičkog učinka šparoga i dehidrirajućeg učinka alkohola može pojačati dehidraciju organizma.