Rješavati ili riješavati? Hrvatski jezik, bogat svojim nijansama i pravopisnim pravilima, često postavlja izazove pred svoje govornike. Jedna od čestih nedoumica s kojom se mnogi susreću jest pravilna upotreba glagola “rješavati” i navodnog oblika “riješavati”. Ova naizgled sitna razlika u pisanju može otkriti dublje poznavanje jezičnih pravila i glasovnih promjena koje se događaju u hrvatskom jeziku.
Kada govorimo o pravilnim oblicima, važno je istaknuti da je “rješavati” ispravan oblik nesvršenog glagola koji označava radnju koja traje ili se ponavlja. S druge strane, “riješiti” predstavlja svršeni oblik istog glagola, koji označava završenu radnju. Iz nesvršenog glagola “rješavati” izvodimo glagolsku imenicu “rješavanje”, koja također pripada standardnom hrvatskom jeziku. Oblici “riješavati” i “riješavanje” nisu pravilni i ne pripadaju standardnom hrvatskom jeziku, iako ih često možemo čuti u svakodnevnom govoru.
Razlog ove česte pogreške leži u nedovoljnom razumijevanju tvorbe nesvršenih glagola. Naime, nesvršeni glagol “rješavati” tvori se od svršenog glagola “riješiti”, ali pritom dolazi do važne glasovne promjene – gubi se “i” iz dvoglasnika “ije”. Ova promjena nije proizvoljna, već slijedi pravila hrvatske gramatike o tvorbi nesvršenih glagola. Mnogi govornici, pod utjecajem svršenog oblika “riješiti”, nesvjesno prenose dvoglasnik “ije” u nesvršeni oblik, stvarajući tako nepravilan oblik “riješavati”.
Piše li se rješavati ili riješavati?
U svakodnevnoj komunikaciji možemo primijetiti pravilnu upotrebu ovih oblika u rečenicama poput: “Svaki dan rješavam matematičke zadatke” (gdje je naglasak na trajanju radnje) ili “Uspio sam riješiti sve zadatke” (gdje je radnja završena). Također, pravilno je reći: “Rješavanje problema zahtijeva strpljenje”, koristeći glagolsku imenicu izvedenu iz nesvršenog glagola.
riješavati ❌ → rješavati ✓
riješavanje ❌ → rješavanje ✓
rješavati ili riješavati ❌ → rješavati ✓
Ova pravopisna nedoumica nije izoliran slučaj, već odražava širi izazov u hrvatskom jeziku – pravilnu upotrebu refleksa jata (ije/je). Slične pogreške događaju se i s drugim parovima glagola poput “mijenjati/promijeniti”, “lijevati/preliti” i sličnima. Razumijevanje osnovnog pravila o gubljenju “i” iz dvoglasnika “ije” pri tvorbi nesvršenih glagola može pomoći u izbjegavanju ovih čestih pogrešaka.
Zaključno, kada želimo izraziti radnju koja traje ili se ponavlja, koristimo nesvršeni glagol “rješavati” i glagolsku imenicu “rješavanje”. Kada govorimo o završenoj radnji, koristimo svršeni glagol “riješiti”. Pravilna upotreba ovih oblika ne samo da pokazuje dobro poznavanje hrvatskog jezika, već i pridonosi jasnoći i preciznosti našeg izražavanja. Iako se ova pogreška često javlja u svakodnevnoj komunikaciji, osvještavanje pravilnih oblika prvi je korak prema njihovoj dosljednoj primjeni.
| Oblik | Pravilno | Nepravilno | Kada se koristi | Primjer |
|---|---|---|---|---|
| Nesvršeni glagol | rješavati | riješavati | Za radnju koja traje ili se ponavlja | Svaki dan rješavam zadatke. |
| Svršeni glagol | riješiti | Za završenu radnju | Jučer sam riješio sve zadatke. | |
| Glagolska imenica | rješavanje | riješavanje | Za imenovanje procesa | Rješavanje problema traje dugo. |
| Prezent (ja) | rješavam | riješavam | Sadašnje vrijeme | Upravo rješavam test. |
| Prezent (ti) | rješavaš | riješavaš | Sadašnje vrijeme | Ti rješavaš brže od mene. |
| Prezent (on/ona/ono) | rješava | riješava | Sadašnje vrijeme | On rješava križaljku. |
| Imperativ | rješavaj | riješavaj | Za zapovijed | Rješavaj zadatak pažljivo! |
| Glagolski prilog sadašnji | rješavajući | riješavajući | Za istovremenu radnju | Rješavajući zadatke, učim. |
Otkrijte piše li se “ne bi” ili “nebi”, jer gramatičkih specifičnosti u našem jeziku ima mnogo, a pravopis upravlja svima nama u smislu toga koliko nas ljudi smatraju pismenima, kreativnima i sposobnima.