Kada majka gubi skrbništvo nad djetetom, riječ je o jednoj od najtežih i najkompleksnijih situacija u obiteljskom pravu koja duboko utječe na živote svih uključenih.
Gubitak skrbništva predstavlja krajnju mjeru koju hrvatski pravosudni sustav primjenjuje samo u slučajevima kada je dobrobit djeteta ozbiljno ugrožena.
Kroz ovaj članak detaljno smo istražili osam situacija koje mogu dovesti do ove drastične mjere – od zanemarivanja i zlostavljanja djeteta, preko ovisnosti i napuštanja, do neplaćanja alimentacije i počinjenja kaznenih djela.
8 slučajeva kada majka gubi skrbništvo nad djetetom?
U Hrvatskoj, kao i u većini pravnih sustava, skrbništvo nad djetetom nije bezuvjetno pravo roditelja. Postoje situacije u kojima sud može donijeti odluku o oduzimanju skrbništva majci, uvijek vodeći se najboljim interesom djeteta. Takve odluke nikada nisu lake i donose se tek nakon temeljite procjene svih okolnosti.
Sljedeći slučajevi predstavljaju najčešće razloge zbog kojih majke mogu izgubiti skrbništvo nad svojom djecom. Važno je napomenuti da svaki slučaj sud razmatra individualno, uzimajući u obzir specifične okolnosti obitelji, mišljenje stručnjaka iz centra za socijalnu skrb te, kada je to primjereno, i mišljenje samog djeteta.
1. Zanemarivanje djeteta
Zanemarivanje djeteta predstavlja jedan od najtežih propusta u roditeljskoj skrbi i često je razlog kada majka gubi skrbništvo nad djetetom. Ono uključuje nezadovoljavanje djetetovih osnovnih potreba poput odgovarajuće hrane, odjeće, uvjeta stanovanja, medicinske skrbi i školovanja, iako majka ima mogućnosti za njihovo zadovoljenje.
Zanemarivanje može biti fizičko i emocionalno. Fizičko zanemarivanje uključuje situacije kada majka ne osigurava djetetu redovite i nutritivno vrijedne obroke, čistu i prikladnu odjeću za vremenske prilike, potrebne lijekove i zdravstvenu skrb te adekvatan nadzor i sigurno okruženje.
Emocionalno zanemarivanje jednako je štetno i događa se kada majka ne pruža djetetu potrebnu pažnju, ljubav i podršku. To uključuje situacije kada nitko djetetu ne kaže “Vidi kako si lijepo nacrtao crtež” ili “Primjećujem da te danas nešto muči…”.
Važno je naglasiti da loši materijalni uvjeti sami po sebi nisu razlog za zanemarivanje – mnoge obitelji s ograničenim sredstvima pružaju djeci adekvatnu skrb i ljubav. Zanemarivanje se odnosi na situacije kada majka, iako ima mogućnosti, ne zadovoljava osnovne potrebe djeteta.
2. Zlostavljanje djeteta
Zlostavljanje djeteta predstavlja jedan od najtežih razloga kada majka gubi skrbništvo nad djetetom. Ova vrsta ponašanja obuhvaća fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje, koje ostavlja duboke i često trajne posljedice na dijete.
Fizičko zlostavljanje uključuje udaranje, tresenje, nanošenje boli ili ozljeda djetetu
Emocionalno zlostavljanje podrazumijeva verbalno vrijeđanje, ponižavanje, zastrašivanje ili uskraćivanje ljubavi i podrške
Seksualno zlostavljanje je posebno težak oblik koji uključuje bilo kakav oblik seksualnog kontakta ili izlaganja djeteta neprimjerenim sadržajima
Majka koja počini kazneno djelo prema djetetu, vrši nasilje (psihičko ili fizičko) ili spolno iskorištava dijete smatra se da zlorabi svoja roditeljska prava i dužnosti, što može dovesti do oduzimanja skrbništva.
Kada se radi o zlostavljanju, postupak je obično hitan. Centar za socijalnu skrb može odmah poduzeti mjere za zaštitu djeteta, uključujući i privremeno izdvajanje iz obitelji. Sud donosi konačnu odluku nakon temeljite istrage i razmatranja svih dokaza.
Važno je naglasiti da je cilj sustava zaštititi dijete, a ne kazniti roditelja. Majka koja je izgubila skrbništvo zbog zlostavljanja može, nakon odgovarajućeg tretmana i promjene ponašanja, zatražiti vraćanje skrbništva. To uključuje pohađanje programa za kontrolu bijesa, terapije i drugih oblika podrške koji će joj pomoći da razvije zdrave roditeljske vještine.
Dobrobit djeteta uvijek je na prvom mjestu, a svaka odluka o skrbništvu donosi se s ciljem osiguravanja sigurnog i poticajnog okruženja za njegov rast i razvoj.
3. Ovisnost o drogama ili alkoholu
Ovisnost o drogama ili alkoholu predstavlja ozbiljan razlog kada majka gubi skrbništvo nad djetetom. Ova problematika duboko narušava sposobnost majke da adekvatno brine o djetetu, što često rezultira zanemarivanjem djetetovih osnovnih potreba i izlaganjem opasnim situacijama.
Kada je majka pod utjecajem opojnih sredstava, njezina sposobnost donošenja odluka, reagiranja u hitnim situacijama i pružanja emocionalne podrške djetetu značajno je smanjena.
Sudovi često daju majkama priliku za rehabilitaciju prije donošenja konačne odluke o skrbništvu. U slučaju dokazane ovisnosti, sud može naložiti obavezno testiranje na droge ili alkohol, uključivanje u program liječenja ovisnosti, privremeno oduzimanje skrbništva dok traje rehabilitacija te nadzor nad roditeljskom skrbi.
Ako majka uspješno završi liječenje i održava trijeznost, može zadržati ili vratiti skrbništvo. Međutim, ponovni pad u ovisnost obično dovodi do trajnog gubitka skrbništva.
Cilj sustava socijalne skrbi nije kazniti majku, već osigurati sigurno i poticajno okruženje za dijete, istovremeno pružajući majci priliku za oporavak i ponovno uspostavljanje zdravog odnosa s djetetom.
4. Napuštanje djeteta
Napuštanje djeteta predstavlja jedan od najtežih oblika zanemarivanja roditeljske dužnosti i jasan je primjer kada majka gubi skrbništvo nad djetetom. Ovaj čin podrazumijeva svojevoljno ostavljanje djeteta bez adekvatne skrbi ili nadzora, što se smatra nedopuštenim odricanjem od roditeljske skrbi.
Napuštanje djeteta uključuje fizičko ostavljanje djeteta bez nadzora na dulje vrijeme, predaju djeteta drugima bez planiranog povratka, odbijanje preuzimanja skrbi o djetetu nakon privremenog razdvajanja te trajno odsustvo iz djetetovog života bez opravdanog razloga.
Ovakvo ponašanje nije samo grubo kršenje roditeljske odgovornosti prema Obiteljskom zakonu, već je i kazneno djelo prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, sa zapriječenom kaznom zatvora do tri godine.
Važno je naglasiti da majka koja je lišena roditeljske skrbi i dalje ima dužnost plaćati uzdržavanje za dijete. Međutim, ako dijete bude posvojeno, prestaju i ova dužnost i eventualno pravo na osobne odnose s djetetom.
Majka koja je izgubila skrbništvo zbog napuštanja djeteta može tražiti vraćanje roditeljske skrbi ako prestanu razlozi zbog kojih je bila lišena tog prava. To podrazumijeva da mora dokazati kako je došlo do značajnih promjena u njezinom životu i ponašanju, te da je sada sposobna adekvatno skrbiti o djetetu.
Prijedlog za vraćanje roditeljske skrbi mogu podnijeti dijete, roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ili centar za socijalnu skrb. Međutim, važno je napomenuti da vraćanje skrbništva nije moguće ako je dijete u međuvremenu posvojeno.
5. Neplaćanje alimentacije
Neplaćanje alimentacije predstavlja ozbiljan prekršaj roditeljske dužnosti koji može dovesti do situacije kada majka gubi skrbništvo nad djetetom. Iako se češće govori o očevima koji ne plaćaju alimentaciju, i majke koje nemaju svakodnevnu skrb nad djetetom imaju zakonsku obvezu financijski doprinositi uzdržavanju svoje djece.
Prema hrvatskom Obiteljskom zakonu, oba roditelja dužna su uzdržavati svoje dijete, bez obzira na to s kojim roditeljem dijete živi. Alimentacija ili uzdržavanje predstavlja novčani iznos koji roditelj s kojim dijete ne živi uplaćuje za podmirenje djetetovih životnih potreba. Visinu alimentacije određuje sud.
Ako majka koja nema svakodnevnu skrb nad djetetom ne plaća alimentaciju dulje od tri mjeseca, to može biti osnova za pokretanje postupka oduzimanja ostalih roditeljskih prava.
Neplaćanje alimentacije može dovesti do ovršnog postupka, novčanih kazni, kaznenog progona (ako je neplaćanje dugotrajno i namjerno), ograničavanja ili oduzimanja prava na viđanje djeteta, ali u ekstremnim slučajevima i potpunog lišenja roditeljske skrbi.
Sudovi u Hrvatskoj obično daju prednost održavanju odnosa djeteta s oba roditelja, osim ako to nije u suprotnosti s najboljim interesom djeteta. Stoga se potpuno oduzimanje skrbništva zbog neplaćanja alimentacije događa samo u najekstremnijim slučajevima dugotrajnog i namjernog izbjegavanja ove zakonske obveze.
6. Nepridržavanje mjera određenih od nadležnih tijela
Nepridržavanje mjera određenih od nadležnih tijela predstavlja ozbiljan razlog kada majka gubi skrbništvo nad djetetom. Ova situacija nastaje kada majka odbija ili zanemaruje provoditi mjere koje su joj odredili sud ili centar za socijalnu skrb radi zaštite prava i dobrobiti djeteta.
Nepridržavanje mjera određenih od nadležnih tijela može uključivati:
- Odbijanje sudjelovanja u programima za roditelje koje je odredio centar za socijalnu skrb
- Nepoštivanje sudskih odluka o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi
- Ignoriranje zabrana približavanja djetetu u slučajevima kada je to određeno
- Nepohađanje obveznog psihološkog savjetovanja ili terapije
- Nepoštivanje dogovorenih termina za viđanje djeteta
- Odbijanje testiranja na droge ili alkohol kada je to naloženo
Prema Obiteljskom zakonu, ovo ponašanje smatra se grubim zanemarivanjem roditeljskih prava i dužnosti, što može dovesti do oduzimanja roditeljske skrbi.
Kada majka gubi skrbništvo nad djetetom zbog nepridržavanja mjera određenih od nadležnih tijela, to ne mora biti trajno stanje. Sud može odrediti period tijekom kojeg majka mora dokazati da je spremna i sposobna pridržavati se određenih mjera.
Prijedlog za vraćanje roditeljske skrbi mogu podnijeti dijete, roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ili centar za socijalnu skrb. Međutim, važno je napomenuti da vraćanje skrbništva nije moguće ako je dijete u međuvremenu posvojeno.
7. Neodržavanje kontakta s djetetom
Neodržavanje kontakta s djetetom predstavlja jedan od zakonski definiranih razloga kada majka gubi skrbništvo nad djetetom. Prema Obiteljskom zakonu, smatra se da roditelj grubo zanemaruje roditeljske dužnosti i prava “ako ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne živi”.
Zakon je vrlo jasan – ako roditelj ne održava kontakt s djetetom dulje od tri mjeseca, to se smatra grubim zanemarivanjem roditeljskih dužnosti, što može biti osnova za pokretanje postupka oduzimanja roditeljske skrbi.
Važno je naglasiti da neodržavanje kontakta mora biti namjerno i neopravdano. Ako postoje objektivne okolnosti koje sprječavaju roditelja da održava kontakt (npr. teška bolest, boravak u inozemstvu zbog posla uz pokušaje održavanja kontakta na daljinu, ili sprječavanje kontakta od strane drugog roditelja), sud će uzeti te okolnosti u obzir.
Zanimljivo je da roditelj koji ima skrbništvo ima zakonsku obvezu obavijestiti centar za socijalnu skrb ako drugi roditelj ne održava kontakt s djetetom dulje od tri mjeseca.
Majka koja je izgubila skrbništvo zbog neodržavanja kontakta s djetetom može zatražiti vraćanje roditeljske skrbi ako prestanu razlozi zbog kojih je bila lišena tog prava. To podrazumijeva da mora dokazati kako je došlo do značajnih promjena u njezinom ponašanju i odnosu prema djetetu.
Prijedlog za vraćanje roditeljske skrbi mogu podnijeti dijete, roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ili centar za socijalnu skrb. Međutim, važno je napomenuti da vraćanje skrbništva nije moguće ako je dijete u međuvremenu posvojeno.
8. Kazneno djelo prema djetetu
Kazneno djelo prema djetetu predstavlja jedan od najtežih i najjasnijih razloga kada majka gubi skrbništvo nad djetetom. Ova situacija nastaje kada majka počini bilo kakvo kazneno djelo na štetu svog djeteta, čime grubo krši svoju temeljnu dužnost zaštite i brige za dijete.
Kaznena djela koja majka može počiniti prema djetetu, a koja gotovo sigurno dovode do gubitka skrbništva, uključuju:
- Fizičko nasilje koje prelazi granice odgojnih metoda
- Seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djeteta
- Trgovanje djecom
- Zanemarivanje koje ugrožava djetetov život ili zdravlje
- Napuštanje djeteta
- Izlaganje djeteta opasnim situacijama
- Prisiljavanje djeteta na prosjačenje
- Uključivanje djeteta u kriminalne aktivnosti
Prema Obiteljskom zakonu, roditelj koji zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava bit će lišen prava na roditeljsku skrb, a počinjenje kaznenog djela na štetu djeteta smatra se jednim od najtežih oblika zlouporabe.
Kada majka počini kazneno djelo prema djetetu, to ima dvostruke pravne posljedice:
- Kazneni postupak – majka odgovara prema Kaznenom zakonu za počinjeno djelo, što može rezultirati zatvorskom kaznom
- Obiteljsko-pravne posljedice – pokreće se postupak za lišenje roditeljske skrbi, što je odvojeno od kaznenog postupka
Važno je naglasiti da za lišenje roditeljske skrbi nije nužno da majka bude pravomoćno osuđena u kaznenom postupku. Dovoljno je da centar za socijalnu skrb i sud u izvanparničnom postupku utvrde da postoje elementi kaznenog djela prema djetetu.
Kada majka gubi skrbništvo nad djetetom zbog počinjenja kaznenog djela prema djetetu, mogućnost vraćanja roditeljske skrbi izuzetno je ograničena. U slučajevima teških kaznenih djela, posebno onih seksualne prirode, vraćanje skrbništva praktički je nemoguće.
Ipak, zakon teoretski predviđa mogućnost vraćanja roditeljske skrbi ako prestanu razlozi zbog kojih je roditelj lišen tog prava.
U praksi, sudovi su izuzetno oprezni kada je riječ o vraćanju skrbništva roditeljima koji su počinili kaznena djela prema djeci, posebno ako su djela bila teške prirode. Dobrobit djeteta uvijek je na prvom mjestu, a trauma koju dijete doživljava zbog kaznenog djela počinjenog od strane roditelja često je toliko duboka da ponovno uspostavljanje odnosa nije u najboljem interesu djeteta.
Sustav socijalne skrbi i pravosuđa u ovakvim slučajevima prvenstveno se fokusira na zaštitu djeteta, pružanje potrebne psihološke podrške i osiguravanje stabilnog i sigurnog okruženja za njegov daljnji razvoj.