Nova studija koja koristi visoko osjetljive MRI otkrila je da nivo dopamina može pružiti liječnicima više traga za dijagnosticiranjem Alzheimerove bolesti ranije nego što je to trenutno moguće.
u Nedavna studija objavljeni u časopisu Alzheimer's Disease, istraživači su pogledali područje mozga bogato dopaminom nazvano ventralno tegmentalno područje (VTA) i kako je ono povezano s ostalim dijelovima mozga.
Željeli su vidjeti mogu li sastaviti zagonetku o tome kako dijagnosticirati Alzheimerovu bolest ranije, ispitivanjem VTA i njegovih interakcija s drugim područjima mozga.
Istraživanje je vodila doktorica Annalena Venneri, profesorica kliničke neuropsihologije na Odjelu za neuroznanost na Sveučilištu u Sheffieldu u Engleskoj.
Analizirali su 110 odraslih osoba pomoću 3Tesla MRI tehnologije i testiranja memorije. Ova vrsta MRI dvostruko je jača od tradicionalne MRI, omogućava preciznija i kvalitetnija mjerenja.
Koristeći ove MRI očitanja, istraživači su izračunali omjere uspoređujući veličinu hipokampusa s drugim dijelovima mozga u odnosu na performanse memorije.
Hipokampus je ključni dio mozga koji pomaže stvoriti sjećanja.
Rezultati su pokazali da postoji veza između veličine i funkcionalnosti VTA bogate dopaminom, veličine hipokampusa i sposobnosti učenja novih informacija.
Manja veličina VTA značila je da manja količina dopamina odlazi u hipokampus što rezultira smanjenjem performansi memorije.
Dopamin koji se nalazi u VTA kemikalija je koja igra ulogu u ponašanju motiviranom nagradom i pomaže u kontroli kretanja i formiranju novih sjećanja.
Znanstvenici su otkrili da je gubitak dopamina možda dio razloga zbog kojeg ljudi koji pate od Alzheimerove bolesti imaju manje učinkovita sjećanja.
Kad se dopamin pošalje iz VTA u hipokampus, on omogućava hipokampusu da djeluje. Međutim, ako hipokampus – koji je dijelom odgovoran za formiranje novih sjećanja – ne dobiva dovoljno dopamina, patnja sposobnost učenja novih informacija pati. To zauzvrat povećava rizik od demencije.
Iako su znanstvenici te rezultate već vidjeli na životinjskim modelima, ovo je prvi put da je ta veza vidljiva kod ljudi.
Rastući problem
Prema Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije.
Od procijenjenog 5.7 milijuna Amerikanaca koji žive s Alzheimerom, otprilike 200,000 ih je mlađe od 65 godina, prema podacima Alzheimerove udruge.
I taj problem raste. Do 2050. godine predviđa se da će broj oboljelih od Alzheimerove bolesti porasti na 14 milijuna.
Kao rezultat toga, istraživači su tražili načine ne samo za liječenje Alzheimerove bolesti, već i za bolje razumijevanje zašto i kako to razvijaju ljudi.
Rezultati ove najnovije studije mogu biti obećavajući u pružanju pomoći istraživačima u razvoju bolje ciljanih tretmana. Trenutno nema lijeka ili liječenja za odlaganje bolesti.
"Druga moguća korist je ta što bi moglo dovesti do drugačije mogućnosti liječenja s potencijalom da se promijeni ili zaustavi tijek bolesti vrlo rano, prije nego što se pojave glavni simptomi", kazao je Venneri u izjavi.
Točka skoka
Doktor Mariel Deutsch, pohađajući bihevioralnog neurologa u Northwell Health Neuroscience Institute u Great Necku, NY se slaže da je ovo dobar početak za buduća istraživanja – ali pacijenti ne bi trebali čekati na probne igle i igle.
"Bilo bi prerano da se ti nalazi uključe u kliničku skrb o pacijentima, ali to otvara nova područja za istraživačka ispitivanja", rekla je.
Venneri je priznao da je potrebno više istraživanja kako bi se potvrdili ovi rani nalazi, ali rekao je da ova studija može biti skočna točka.
"Potrebno je više studija, ali ovi bi nalazi mogli potencijalno dovesti do novog vala [pregleda] starije populacije na rane znakove Alzheimerove bolesti, mijenjajući način na koji se stječu i tumače pretrage mozga i koristeći različite testove pamćenja", rekao je Venneri.
Deutsch je također rekao da se rezultati trebaju ponoviti prije nego što se MRI pretrage mogu smatrati istinskim potpisom patologije Alzheimerove bolesti.
Ako se ovi rezultati zadrže u budućim testovima, to bi moglo otvoriti novi način liječenja bolesti.
To "sugerira još jedan važan mehanizam u razvoju Alzheimerove bolesti, koji bi mogao biti meta ranog liječenja", rekao je Deutsch. "Ova studija predlaže još jedan biomarker bolesti, koji pacijentima može omogućiti precizniju i raniju dijagnozu."
Rajiv Bahl, dr. Med., MBA, MS liječnik je hitne medicine i pisac zdravlja. Možete ga naći na www.RajivBahlMD.com.