Istraživači kažu da se povećavaju dokazi da vam dosljedna rutina vježbanja može pomoći da se suzdržite od demencije.
Podijeli na PinterestPlivanje spada među vježbe koje mogu pomoći ljudima s niskim rizikom, kao i visokim rizikom od Alzheimerove bolesti da smanje šanse za dobivanje bolesti. Getty Images
Još nema lijeka i nema cjepiva.
No, nove metode za suzbijanje demencije i Alzheimerove bolesti nastavljaju se pojavljivati.
Vježba je identificirana kao jedan od načina na koji se bolest može odgoditi ili smanjiti.
I iako njegova učinkovitost još nije dokazana, dokazi se počinju gomilati.
Najnovije potječe od učiti koji su otkrili da su bolesnici s rijetkim nasljednim oblikom bolesti koji su imali rani napad i koji su vježbali najmanje 2.5 sata tjedno imali bolje kognitivne performanse i manje znakova Alzheimerove bolesti od onih koji nisu.
Ta studija objavljena u utorak sugerira da bi koristi od vježbanja viđene na Alzheimerovim pacijentima mogle imati čak i oni koji su pod najvećim rizikom od razvoja bolesti.
To podržava prijedloge korisnika prošlih studija to vježbanje ima korisne učinke, uključujući usporavanje stope kognitivnog pada zdravih ljudi, kao i onih koji su u riziku od demencije i onih koji je već imaju.
Neka studije čak su otkrili da tjelovježba može biti vezana za smanjeni rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Ali mnoštvo pitanja ostaje neriješeno, uključujući mogu li postojati i drugi faktori – bolja prehrana, više društvenog načina života, itd. – koje ljudi koji više vježbaju mogu imati i koji bi mogli biti veći razlozi za koristi.
„Vidimo razdvajanje između onih koji vježbaju, i onih koji to ne čine, ali do sada su mnoge studije promatrane“, dr. Sc. Laura D. Baker, profesorica gerijatrijske medicine na Medicinskoj školi Wake Forest u Sjevernoj Karolini koji je proučavao odnos između vježbanja i oštećenja kognitiva, rekao je za Healthline.
"Postavlja se pitanje, događa li se nešto drugo ili se vježba sama?"
Baker, koja nije bila uključena u najnoviju studiju, rekla je da provodi klinička ispitivanja kako bi pokušala istražiti takva pitanja.
Za sada je rekla kako znanstveni konsenzus koji sve više ukazuje na aerobnu tjelovježbu kao najučinkovitiju vrstu tjelesne aktivnosti i da najviše razlikuje za one koji su već izloženi većem riziku zbog faktora poput starenja, oštećenja kognitiva i genetika.
Ali više bi studija moglo promijeniti tu sliku.
„Ne kaže se da vježba ne pomaže onima koji su mlađi. Samo što trenutno nemamo alate da bismo znali pomaže li », rekao je Baker.
Dodala je da i druge vrste vježbanja mogu imati koristi. No, mehanizmi aerobne tjelovježbe – u kojoj se otkucaji srca i disanje povećavaju duže vrijeme – izgleda da se podudaraju s prednostima.
Zašto je vježbanje učinkovito
Zašto izgleda da vježbanje djeluje možda ima veze sa prednostima vježbanja za zdravlje kardiovaskularnog sustava.
"Postoje dokazi koji ukazuju na to da su zdrav krvni tlak i dobro kardiovaskularno zdravlje zaista korisni za mozak", rekla je Rebecca Edelmayer, doktorica znanosti, znanstvenog angažmana u Alzheimerovoj udruzi.
Ona je rekla da to može imati veze sa smanjenjem smanjenja radnog učinka malih krvnih žila na mozgu i povećanjem učinkovitosti kisika kroz tijelo.
Baker je napomenuo da se vježbanje može boriti protiv demencije povećanjem broja sinapsijskih veza, poboljšanjem staničnih zidova kako bi se omogućila bolja razmjena hranjivih sastojaka i poboljšalo vaskularno zdravlje.
"Dakle, u osnovi čišćenje cijevi kako bi krv mogla dospjeti u tkivo koje se treba opskrbiti", rekla je.
Što je studija otkrila
U novoj su studiji svi sudionici imali ranu genetsku mutaciju.
Njihova tjelesna aktivnost klasificirana je ili kao niska ili visoka razina s obzirom na to jesu li imali barem 150 minuta vježbanja tjedno ili ne.
Oni s visokom razinom tjelesne aktivnosti dijagnosticirali su blažu demenciju 15 godina kasnije od one s nižom razinom. Oni s tom mutacijom obično dobiju Alzheimer u dobi između 30 i 60 godina.
Ta brojka od 150 minuta možda i nije magična brojka, ali vjerovatno će trebati dugotrajne vježbe da biste vidjeli učinke, rekao je Baker.
Ona je rekla da je dosadašnji konsenzus oko 30 do 40 minuta tri do četiri puta tjedno.
Kako smanjiti rizik
Postoji dovoljno dokaza da je Alzheimerova udruga imenovala vježbu jednom od vrhunske životne navike za usvajanje kako bi se smanjio rizik od demencije.
Također preporučuje jesti dijetu s voćem i povrćem, spavati, ostati društven i izazivati mozak učenjem ili zagonetkama.
Organizacija provodi: velika dvogodišnja studija sagledati koji su životni čimbenici najkorisniji.
Izvrsna stvar u ovakvim akcijama, rekao je Baker, jesu sve nuspojave pozitivne.
Čak i ako više vježbanja ne usporava kognitivni pad, jedini rizik koji trčite je dobivanje svih drugih mnogobrojnih prednosti koje proizlaze iz redovnog vježbanja.
"Mnogo puta na terenu jednostavno želi pronaći čarobnu pilulu, ali (studije poput one objavljene u utorak) razgovor se nastavlja, pomišljamo na vrijednost nefarmakoloških intervencija koje se često guraju u stranu jer teško.” rekla je.