Znate li kada počinje korizma i kada završava korizma? Možda će vam ove informacije biti bitne za uvođenje ili ukidanjen nekih navika! Katolički vjernici i ove će godine ući u razdoblje korizme, četrdesetodnevne pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs.
Kada počinje korizma 2025? Korizma počinje na Pepelnicu, 5. ožujka 2025.
Do kad traje korizma? Korizma završava na Veliki četvrtak, 17. travnja 2025.
Tijekom ovog razdoblja vjernici se kroz molitvu, post i djela milosrđa pripremaju za proslavu Uskrsa koji će se 2025. godine slaviti 20. travnja. Posebno značenje imaju korizmene nedjelje, kada se u crkvama održavaju mise s posebnim čitanjima i obredima, dok petkom mnoge župe organiziraju pobožnost križnog puta.
Što je korizma i kada počinje korizma?
Korizma je posebno liturgijsko razdoblje od 40 dana tijekom kojeg se kršćani pripremaju za najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Naziv dolazi od latinske riječi “quadragesima” što znači četrdesetina.
Korizmeno vrijeme započinje Pepelnicom i traje do Velikog četvrtka, kada počinje Vazmeno trodnevlje. Iako tehnički traje 44 dana, broj 40 dobiva se kada se izuzmu nedjelje, koje se ne računaju kao pokornički dani.
Korizma predstavlja razdoblje pripreme i pročišćenja srca za proslavu Uskrsa. Ovo vrijeme podsjeća na Isusov četrdesetodnevni boravak u pustinji prije njegove muke, smrti i uskrsnuća.
Korizma započinje Pepelnicom (Čistom srijedom) 5. ožujka 2025. Na taj dan vjernici se posipaju pepelom po glavi ili im se pepeo stavlja na čelo u znaku križa, što simbolizira pokoru, obraćenje i podsjeća na prolaznost zemaljskog života. Pepeo koji se koristi dobiva se od spaljenih palminih i maslinovih grančica od prethodne Cvjetnice.
Korizma završava na Veliki četvrtak 17. travnja 2025. večernjom misom, kada započinje Vazmeno trodnevlje.
Što je Vazmeno trodnevlje?
Vazmeno trodnevlje predstavlja vrhunac liturgijske godine i započinje na Veliki četvrtak večernjom misom, a završava na Uskrs.
Veliki četvrtak (17. travnja 2025.)
Korizma službeno završava Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Ova večernja misa obilježava ustanovljenje Euharistije tijekom Isusove posljednje večere. To je posebno važno slavlje jer se smatra danom kada je ustanovljena sveta misa.
Veliki petak (18. travnja 2025.)
Na ovaj dan nema misnog slavlja. Oltar se postavlja bez križa, svijeća i cvijeća kako bi se simbolično obilježila Isusova muka i smrt na križu. U liturgiji se koristi crvena boja koja naglašava da ovo nije dan tuge, nego mučeništva i pobjede. Obred se sastoji od službe čitanja, križnog puta, propovijedi i službe muke Gospodnje.
Velika subota (19. travnja 2025.)
Tijekom dana crkva je u potpunoj tišini, bez ikakvih obreda. Dopušteni su samo sakramenti pomirenja, bolesničkog pomazanja i pričest umirućima. Navečer započinje Vazmeno bdjenje koje se sastoji od Službe svjetla, Službe riječi, Krsne službe i Euharistijske službe.
Služba svjetla
U tišini noći, posebno tijekom vazmenog bdijenja, služba svjetla započinje dramatičnim obredom ispred crkve. U mraku se pali novi oganj, od kojega svećenik priprema i blagoslivlja uskrsnu svijeću.
Na svijeći se urezuje križ, alfa i omega, simbolizirajući Krista kao početak i svršetak svega. Kada đakon unosi upaljenu svijeću u mračnu crkvu, zastaje tri puta uz svečani poklik “Svjetlo Kristovo”, dok vjernici postupno pale svoje svijeće, simbolično primajući Kristovo svjetlo.
Služba riječi
Ova služba predstavlja živi dijalog između Boga i njegovog naroda. Kroz pomno odabrana čitanja iz Svetog pisma, Bog progovara svojoj zajednici.
Služba riječi nije samo čitanje drevnih tekstova, već živo i djelotvorno Božje obraćanje vjernicima u sadašnjem trenutku. Sastoji se od prvog čitanja, psalma, drugog čitanja i evanđelja, nakon čega slijedi homilija koja pomaže vjernicima razumjeti i primijeniti Božju riječ u svojim životima.
Krsna služba
U ovom posebno značajnom dijelu liturgije, vjernici se susreću s otajstvom novog rođenja u Kristu. Tijekom vazmenog bdijenja, ova služba dobiva posebnu dimenziju kada se krste katekumeni – odrasli koji su se pripremali za ulazak u Crkvu.
Obred uključuje blagoslov vode, obnovu krsnih obećanja i samo krštenje, pri čemu se koriste bogati simboli poput bijele haljine kao znaka novog dostojanstva i krsne svijeće koja označava prisutnost uskrslog Krista.
Euharistijska služba
Kao vrhunac liturgijskog slavlja, euharistijska služba predstavlja središnji čin kršćanskog života. U njoj se na otajstven način događa pretvorba kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Svećenik, djelujući u Kristovo ime, izgovara riječi ustanovljenja, a vjernici sudjeluju u ovom svetom činu kroz svoje molitve i odgovore.
Kroz ove četiri službe, liturgija postaje mjesto gdje se nebo i zemlja susreću, gdje vjernici nisu samo promatrači, već aktivni sudionici u božanskom dijalogu ljubavi.
Svaka služba ima svoje jedinstveno značenje i simboliku, ali zajedno tvore nerazdvojivu cjelinu koja vjernike vodi kroz putovanje vjere, od tame prema svjetlu, od riječi do sakramenta, od krštenja do euharistije.
Preporučuje se da Vazmeno bdjenje ne započinje prije 21 sat, iako se u praksi često počinje i ranije.
Kada je Uskrs 2025?
Sad kad znate kada završava korizma moramo vam otkriti ponešto i o blagdanu Uskrsa.
Uskrs, najveći kršćanski blagdan, predstavlja središnji događaj kršćanske vjere i vrhunac liturgijske godine. Ovaj blagdan, koji 2025. godine pada na 20. travnja, slavi Isusovo uskrsnuće od mrtvih i donosi poruku nade, obnove i vječnog života.
Proslavi Uskrsa prethodi intenzivna duhovna priprava kroz korizmeno vrijeme, koje traje četrdeset dana. Tijekom tog razdoblja, vjernici se kroz post, molitvu i djela milosrđa pripremaju za najveće otajstvo svoje vjere.
Posebno značenje ima Vazmeno trodnevlje – tri dana koja neposredno prethode Uskrsu. Započinje Velikim četvrtkom i spomenom na Posljednju večeru, nastavlja se Velikim petkom kada se spominjemo Isusove muke i smrti, te Velikom subotom – danom tišine koji završava svečanim Vazmenim bdjenjem.
Uskrs je duboko ukorijenjen i u narodnoj tradiciji, što se očituje kroz brojne običaje koji se prenose s generacije na generaciju. Među najprepoznatljivijima su bojanje pisanica, koje simboliziraju novi život, te blagoslov hrane koji se tradicionalno obavlja na Veliku subotu. Uskrsni doručak, koji okuplja obitelj oko stola s blagoslovljenom hranom, postao je simbol zajedništva i radosti uskrsnog jutra.
Simbolika Uskrsa bogata je i značajna. Uskrsna svijeća, koja se pali tijekom Vazmenog bdjenja, predstavlja uskrslog Krista koji je svjetlo svijeta. Janje simbolizira Kristovu žrtvu, dok jaje predstavlja novi život i uskrsnuće. Ovi simboli nisu samo dio tradicije, već nose duboku teološku poruku o pobjedi života nad smrću.
Uskrsna nedjelja predstavlja najsvečaniji dan u liturgijskoj godini, kada Crkva slavi središnji događaj kršćanske vjere – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Ovaj radosni dan donosi posebno svečano ozračje u crkve i domove vjernika.
Uskrsno jutro započinje svečanom procesijom koja prethodi svetoj misi. Crkva je bogato ukrašena cvijećem, posebno bijelim ljiljanima koji simboliziraju čistoću i novo življenje. Oltar, koji je tijekom Velikog petka bio ogoljen, sada blista u svom punom sjaju. Svijeće gore svečano, a zvona koja su šutjela od Velikog četvrtka, ponovno radosno zvone.
Sveta misa započinje svečanim ulazom svećenika i poslužitelja oltara. Tijekom mise više puta se pjeva ili izgovara radosni poklik “Aleluja” koji je također bio izostavljen tijekom cijele korizme. Prva pjesma često je tradicionalna uskrsna pjesma “Kraljice neba, raduj se”, koja izražava radost zbog Kristova uskrsnuća.
Liturgijska čitanja toga dana govore o otkriću praznoga groba i prvim susretima s uskrslim Kristom. Evanđelje posebno naglašava kako su žene prve pronašle prazan grob i postale prvi svjedoci uskrsnuća. Euharistijska služba vrhunac je slavlja, gdje se kroz pretvorbu kruha i vina vjernici na najdublji način sjedinjuju s uskrslim Kristom. Pričest na Uskrs ima posebnu težinu jer predstavlja potpuno zajedništvo s Kristom koji je pobijedio smrt.
Na kraju mise, u mnogim župama održava se blagoslov uskrsnih jela koja su vjernici donijeli u košarama. Ova tradicija povezuje liturgijsko slavlje s obiteljskim stolom i narodnim običajima. Košare su često ukrašene uskrsnim motivima i sadrže tradicionalna jela poput šunke, jaja, kolača i posebnog uskrsnog kruha.
Nakon mise, vjernici se pozdravljaju tradicionalnim uskrsnim pozdravom “Sretan Uskrs!” ili “Krist je uskrsnuo!” na što se odgovara “Doista je uskrsnuo!”. Ovaj običaj naglašava zajedništvo vjernika u radosti uskrsnog jutra.
Uskrsna nedjelja nije samo jedan dan u godini, već vrhunac kršćanske vjere koji daje smisao svim ostalim danima. To je dan kada radost uskrsnuća posebno snažno odjekuje u srcima vjernika, podsjećajući ih da je Kristova pobjeda nad smrću temelj njihove nade i vjere.