Znate li kako otvoriti bolovanje ili vam je prvi put da to radite? Otvaranje bolovanja, ili privremene nesposobnosti za rad, važan je dio zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Ako se razbolite ili ozlijedite i ne možete raditi, sustav omogućuje da privremeno prestanete s radnim obvezama i dobijete financijsku naknadu. Evo što sve trebate znati kad je u pitanju otvaranje bolovanja.
Prvi korak koji morate napraviti je posjetiti vašeg izabranog liječnika opće ili obiteljske medicine. On će procijeniti vaše zdravstveno stanje i, ako je potrebno, otvoriti bolovanje. Važno je da znate da iako bolovanje može preporučiti i neki drugi liječnik specijalist, poput stomatologa, vaš liječnik obiteljske medicine može odbiti njihov prijedlog.
Vrijeme trajanja bolovanja ovisi o vrsti bolesti ili ozljede, a kod složenijih situacija liječnik može uključiti specijaliste ili liječničku komisiju.
Liječnik će vam odmah izdati i dokument koji potvrđuje vašu nesposobnost za rad. Taj dokument trebate dostaviti svom poslodavcu kako bi se evidentiralo bolovanje i osigurala naknada plaće. Osim toga, i doznake za bolovanje će vam dati vaš liječnik.
Javite poslodavcu što prije da ste otvorili bolovanje i dostavite potvrdu. Većina poslodavaca očekuje da mu dostavite potvrdu najkasnije u roku od 3 dana od nedolaska na posao.
Tko ima pravo na bolovanje?
Za vrijeme trajanja bolovanja, osigurana osoba ima pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Visina naknade ovisi o specifičnim okolnostima koje prate bolovanje.
Osobe koje su u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na otvaranje bolovanja i naknadu tijekom bolovanja.
Također, pravo pripada i osobama koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u tijelima državne vlasti.
Osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, a koje su zaposlene u drugoj državi članici Europske unije ili u zemljama s kojima postoji dogovor o priznavanju prava, također su obuhvaćene ovim pravom.
Nadalje, članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava imaju pravo na naknadu plaće tijekom bolovanja, kao i osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, poput obrta ili poljoprivrede, kao svog jedinog ili glavnog zanimanja.
Pravo se odnosi i na svećenike i druge vjerske službenike, kao i na osobe koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Konačno, pravo na naknadu za vrijeme bolovanja priznaje se i osobama koje imaju status roditelja njegovatelja.
Što ako sam trudna ili imam bolesnog člana obitelji?
Otvaranje bolovanja se koristi i u nekim posebnim slučajevima. Primjerice, kako otvoriti bolovanje ako ste trudni?
Ako ste trudni i imate komplikacije u trudnoći bit će vam propisano mirovanje. U tom slučaju bolovanje otvara vaš ginekolog, baš kao i u slučaju svih bolesti vezanih uz ginekološke bolesti i stanja. Ako ste trudni trebate priložiti i potvrdu o plaći te broj tekućeg računa za isplatu naknade.
Ako koristite porodiljni dopust vaš ginekolog će vam dati potvrdu za porodiljni dopust. Jednom kada predate dokumente HZZO-u, ne trebate se dodatno javljati tijekom dopusta.
Ponekad je otvaranje bolovanja nužno ako je neki član obitelji bolestan. Primjerice, mnoge majke otvaraju bolovanje kad su im djeca bolesna jer moraju skrbiti o njima. I u ovom slučaju morate nabaviti potvrdu koja opravdava vašu odsutnost s posla.
Koja je naknada plaće na bolovanju?
Tijekom bolovanja imate pravo na naknadu plaće. Osnovica za iznos naknade je vaša prosječna plaća u posljednjih šest mjeseci prije bolovanja.
Koliko ćete dobiti? Tijekom prvih 42 dana plaću vam isplaćuje vaš poslodavac. Visina naknade određena je pravilima tvrtke, no ne smije biti ispod propisanog zakonskog minimuma.
Ako vaše bolovanje potraje i duže od toga tada isplatu plaće preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), pri čemu je potrebno dostaviti dodatnu dokumentaciju, kako bi imali informaciju o vašem zdravstvenom stanju.
Visina naknade plaće tijekom bolovanja ovisi o trajanju bolovanja i izvoru isplate, a u tablici se nalaze uobičajene visine naknade. Naravno, postoje i iznimke kod visine naknade, kao npr. u slučaju bolovanja za manju djecu, a o kojim je slučajevima riječ pročitajte u nastavku.
| Trajanje bolovanja | Na čiji teret | Visina naknade |
|---|---|---|
| Do 42 dana | Poslodavac | 70% |
| Preko 42 dana | HZZO | 70% (prvih 6 mjeseci), 80% (6-18 mjeseci), 50% (preko 18 mjeseci) |
| Ozljede na radu | HZZO | 100% |
Naknada plaće ne može biti viša od 570,76 eura na teret HZZO-a
Koliko dugo mogu biti na bolovanju?
Svatko ima pravo na otvaranje bolovanja, na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja, i u situacijama kada nije promijenjeno vlastito zdravstveno stanje, i to za sljedeće:
- Bolovanje za dijete do 3 godine, s trajanjem do najviše 60 dana, uz naknadu od 100 % koju isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a.
- Njega djeteta od 3 do 7 godina, s trajanjem do najviše 60 dana, uz naknadu od 70 %, koju također isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a.
- Bolovanje zbog njege djeteta starijeg od 7 godina, s trajanjem do najviše 40 dana, uz naknadu od 70 %, isplaćenu na teret HZZO-a.
- Bolovanje zbog pratnje osobe na liječenje ili pregled izvan mjesta prebivališta, što uključuje pravo i na bolovanje zbog njege roditelja, uz naknadu od 70 %, isplaćenu na teret HZZO-a.
- Bolovanje zbog njege supružnika (bračnog, izvanbračnog, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera), s tim da osoba koja traži bolovanje živi u zajedničkom kućanstvu, s trajanjem od najviše 20 dana, uz naknadu od 70 %, isplaćenu na teret HZZO-a.
Koja su pravila vezana uz bolovanje?
Radnik gubi pravo na naknadu plaće tijekom bolovanja u određenim situacijama. To se događa ako svjesno prouzroči svoju privremenu nesposobnost za rad ili ako ne obavijesti liječnika obiteljske medicine o nastupu bolesti u roku od tri dana.
Također, pravo na naknadu prestaje ako radnik namjerno sprječava svoje ozdravljenje, obavlja radne aktivnosti za vrijeme bolovanja ili se ne odazove na zakazani liječnički pregled.
Gubitak prava može nastupiti i ako se radnik ne pridržava propisanih uputa za liječenje ili bez suglasnosti liječnika otputuje, bilo unutar zemlje ili preko granice, dok je na bolovanju.
Pridržavajte se uputa liječnika. To uključuje pridržavanje terapije, odmaranje i izbjegavanje aktivnosti koje mogu pogoršati stanje ili produljiti bolest.
Budite dostupni na prijavljenoj adresi. Poslodavac ili HZZO mogu provjeriti jeste li kod kuće, osim ako imate medicinski opravdane odlaske kod liječnika ili u bolnicu.
Dostavljajte dokumentaciju na vrijeme, kako ne bi izgubili naknadu i sva prava koja ima radnik na bolovanju.
Poslodavci i HZZO imaju pravo provjeravati opravdanost bolovanja pa tako vaš poslodavac može zatražiti kontrolu preko HZZO-a ako sumnja u bolovanje.
To isto može raditi i HZZO, pogotovo kod dugotrajnog bolovanja. Ako se pronađu nepravilnosti, bolovanje će biti prekinuto.
Koje su šifre bolovanja HZZO?
Sada kada znate kako otvoriti bolovanje otkrit ćemo vam i što znače šifre koje se nalaze na vašim doznakama za bolovanje. One kategoriziraju bolovanja ovisno o uzrocima bolesti.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) razvrstao je bolesti i okolnosti bolovanja u nekoliko kategorija, navedenih na potvrdi o nesposobnosti i doznakama za bolovanje.
• A: Bolest ili ozljeda (poznata i kao A0 bolovanje).
• B: Ozljeda na radu, za koju je osigurana puna naknada plaće.
• C: Profesionalne bolesti, također s pravom na punu naknadu plaće.
• D: Situacije izolacije, koje uključuju bolovanje zbog samoizolacije (D0 bolovanje).
• DR: Posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, uz osiguranu punu naknadu plaće.
• G0: Komplikacije u trudnoći, za koje je također osigurana puna naknada plaće.