Proizvodnja gina, odnosno od čega se radi gin, predstavlja fascinantnu mješavinu znanosti i umjetnosti. Ovaj popularni destilat, prepoznatljiv po okusu borovice, krije mnogo više od onoga što većina ljubitelja pića zna. Iza svake boce stoji pažljiv odabir botaničkih sastojaka i precizna destilacija koja datira još iz 17. stoljeća. Otkrijmo što čini gin tako posebnim i koje tajne krije njegova proizvodnja.
Što je gin i od čega se radi gin?
Gin je destilirano alkoholno piće koje svoju prepoznatljivu aromu dobiva prvenstveno od bobica borovice (kleke) i drugih botaničkih sastojaka. Ovo popularno piće ima bogatu povijest koja seže do 17. stoljeća kada je nastalo kao medicinski liker koji su proizvodili redovnici i alkemičari diljem Europe. Moderna verzija gina modificirana je u Flandriji i Nizozemskoj postavši tako predmetom trgovine u industriji žestokih pića.
Pitki žestoki napitci s borovicom proizvodili su se u Nizozemskoj u obliku pića zvanog Genever. Dokazi o tome mogu se naći već 1269. godine, a do 15. stoljeća bilo je uobičajeno da se u Niskim zemljama (Nizozemska, Belgija, Luksemburg i dijelovi sjeverne Francuske i Njemačke) žestoka pića aromatiziraju borovicom.
Gin je postao popularan u Engleskoj nakon uvođenja jenevera, nizozemskog i belgijskog likera. Iako se ovaj razvoj odvijao od ranog 17. stoljeća, gin je postao široko rasprostranjen nakon Slavne revolucije 1688. godine koju je predvodio William Oranski i nakon ograničenja uvoza francuskog brendija. Gin se pojavio kao nacionalno alkoholno piće Engleske tijekom takozvane “Gin Craze” od 1695. do 1735. godine.
Od čega se radi gin
Gin se proizvodi od nekoliko bitnih sastojaka:
Fermentabilna baza: Većina proizvodnje alkohola počinje s poljoprivrednim proizvodom koji će proći proces fermentacije. Najčešća baza za žestoka pića je mješavina žitarica – na primjer, kukuruz, pšenica, raž ili ječmeni slad – iako proizvođači mogu koristiti mnoge druge sastojke u ovoj fazi, poput melase, meda, jabuka, grožđa, mrkve ili krumpira.
Borovice (kleke): Bobice borovice imaju drvenasti, borovski okus. Borovice su jedini obavezni botanički sastojak da bi se žestoko piće smatralo ginom.
Dodatni botanički sastojci: Većina proizvođača gina dodaje različite botaničke sastojke tijekom procesa proizvodnje gina, uključujući koru citrusa (posebno limun i gorku naranču), korijen sladića, korijen angelike, korijen perunike, kardamom, anis, korijander i cimet.
Voda: Nakon procesa destilacije, proizvođači gina dodaju vodu u proizvod kako bi postigli željeni volumni udio alkohola.
Kako se pravi gin?
Proces proizvodnje gina uključuje sljedeće korake:
- Proizvođači gina miješaju osušene, pripremljene žitarice – poput kukuruznih pahuljica i pšeničnog slada – s vodom i kvascem. Zatim zagrijavaju i miješaju smjesu kako bi bili sigurni da je dobro kombinirana i spremna za fermentaciju.
- Smjesa se zatim skladišti određeno vrijeme – često između jednog i dva tjedna – kako bi se potpuno fermentirala. Tijekom ovog koraka, spojevi se počinju razgrađivati i proizvoditi jednostavan, prirodni alkohol koji se naziva etanol.
- Zatim se događa destilacija i dodavanje botaničkih sastojaka.
- Jednom kada destilatori imaju svoj destilirani proizvod, razrijedit će gin do željenog sadržaja alkohola testiranjem volumnog udjela alkohola (ABV) i postupnim dodavanjem vode. U ovom koraku, destilatori koji proizvode gin liker mogu dodati dodatne arome ili šećer za stvaranje proizvoda poput sloe gina, ružičastog gina ili gina od rabarbare.
- Konačni korak je proces punjenja u boce, u kojem proizvođači gina dodaju konačni proizvod u označene boce.
Svaki proizvođač gina ima svoju jedinstvenu recepturu i kombinaciju botaničkih sastojaka, što rezultira raznolikim okusima i stilovima ovog popularnog pića koje je danas omiljeni sastojak mnogih koktela, posebno gin tonika.
10 stvari koje ne znate o ginu
Od čega se radi gin i kako se pravi gin – evo pregleda 10 stvari koje možda niste znali o proizvodnji ovog popularnog pića.
| Stvari koje niste znali o proizvodnji gina | |
|---|---|
| 1. | Gin mora zakonski sadržavati bobice borovice (juniper) – bez njih, to jednostavno nije gin |
| 2. | Gin potječe iz Nizozemske, gdje se proizvodio kao “jenever” mnogo prije nego što je postao popularan u Britaniji |
| 3. | Gin započinje svoj život slično kao vodka – početni proces destilacije često rezultira neutralnim alkoholom |
| 4. | Postoje različite metode proizvodnje: namakanja, infuzija parom i vakuumska destilacija |
| 5. | Neki proizvođači koriste “gin basket” (košaru) u kojoj se nalaze botanički sastojci kroz koje prolazi para alkohola |
| 6. | Možete napraviti vlastiti “compound gin” kod kuće koristeći votku kao bazu |
| 7. | Gin se proizvodi iz prirodnih sastojaka poput pšenice, ječma, krumpira ili grožđa |
| 8. | Gin je revolucioniziran u 19. stoljeću nastajanjem “London Dry” stila |
| 9. | Neki proizvođači koriste dušikove mjehuriće za miješanje velikih količina gina kako bi osigurali konzistentnost okusa |
| 10. | Gin s tonikom stvorili su britanski vojnici u Indiji, miješajući svoje obroke gina s tonikom bogatim kininom, za zaštitu od malarije |
Kako se pravi gin – sastojci
Gin je destilirano alkoholno piće koje mora sadržavati barem jedan botanički sastojak – bobice borovice (juniper), koje mu daju karakterističan borovski, drvenasti i blago slatki okus. Međutim, većina ginova sadrži mnogo više botaničkih sastojaka koji stvaraju kompleksan profil okusa.
Najčešći botanički sastojci koji se koriste u proizvodnji gina su:
- Borovica (juniper) – jedini obavezni sastojak u ginu
- Korijander – drugi najčešći sastojak u ginu nakon borovice
- Korijen angelike – koristi se još od 10. stoljeća u sjevernoj Europi
- Citrusi – najčešće limun i gorka naranča, ali također bergamot, limeta, australski finger lime, yuzu, grejp i pomelo
- Kora kasije – vrsta cimeta s debljom korom koja je pogodnija za destilaciju
- Korijen perunike (orris) – čest sastojak u tradicionalnim ginovima
- Kardamom – jedan od najskupljih začina na svijetu
- Cimet – dodaje topli okus
- Sladić (licorice) – dodaje slatkoću
- Muškatni oraščić – dodaje drvenaste note, blagi začinski okus i dugotrajni osjećaj u ustima
- Đumbir – dodaje oštar začinski okus i toplinu
- Krastavac – popularan u modernim ginovima poput Hendrick’s-a
- Lavanda – toliko česta u modernim američkim ginovima da ju neki nazivaju “esencijalnim američkim botaničkim sastojkom”
- Sweet Gale (bog myrtle) – biljka porijeklom s Britanskog otočja s jakim aromatičnim okusom
Proizvođači gina često eksperimentiraju s jedinstvenim botaničkim sastojcima:
- Neki ginovi sadrže izuzetno velik broj botaničkih sastojaka, poput Monkey 47 (47 sastojaka) i The Botanist (31 sastojak, uključujući 22 lokalno ubrana)
- Gracias a Dios Agave gin koristi 32 botanička sastojka, po jedan iz svake meksičke države
- Neki proizvođači koriste lokalne ili egzotične sastojke poput listova masline, zrna kave i hmelja
Ukupno gledajući, iako je borovica jedini obavezni sastojak, fini gin tipično sadrži između 6 i 10 botaničkih sastojaka, iako neki mogu sadržavati i do 19 sastojaka, kao francuski Citadelle Gin. Svaki proizvođač gina ima svoju jedinstvenu recepturu koja stvara prepoznatljiv okus i karakter njihovog proizvoda.
5 najboljih recepata za gin
Od čega se radi gin već smo saznali, a sada ćemo vidjeti kako se pravi gin u najpopularnijim koktelima. Prema najnovijim podacima iz 2024. i 2025. godine, evo pet najpopularnijih recepata za pića s ginom:
1. Gin Tonic
Sastojci:
- 50 ml gina
- Tonic voda
- Kriška limete za ukras
Priprema:
Napunite visoku čašu ledom, dodajte gin i nadopunite tonic vodom. Promiješajte i ukrasite kriškom limete. Ovaj gin je popularan među ženama jer je jedan od onih što vas neće udebljati i povećati vaš indeks tjelesne mase.
2. Martini
Sastojci:
- 60 ml gina
- Suhi vermut po ukusu
- Traka korice limuna za ukras
Priprema:
Pomiješajte gin s vermutom po ukusu (što više vermuta koristite, to će piće biti više biljnog okusa). Miješajte dok se ne razrijedi prema vašem ukusu. Ukrasite spiralom korice limuna.
3. Negroni
Sastojci:
- 25 ml gina
- 25 ml slatkog vermuta
- 25 ml Camparija
- Traka korice naranče
Priprema:
Ulijte gin, vermut i Campari u čašu napunjenu ledom. Miješajte dok se ne razrijedi prema vašem ukusu, zatim zavrnite koricu naranče iznad čaše da oslobodi ulja i ubacite je u piće.
4. Tom Collins
Sastojci:
- 50 ml gina
- 25 ml svježeg soka od limuna
- 15 ml jednostavnog sirupa od šećera
- Kockice leda
- Soda voda za nadopunu
- Kriška limuna i trešnja za ukras
Priprema:
Napunite shaker ginom, sokom od limuna i sirupom od šećera te dobro protresite s ledom. Procijedite u veliku čašu napunjenu ledom i nadopunite sodom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom limuna i trešnjom.
5. Gin Fizz
Sastojci:
- 50 ml gina
- 20 ml soka od limuna
- 15 ml sirupa od šećera
- Soda voda
- Bjelanjak (opcionalno za pjenasti završetak)
Priprema:
Stavite gin, sok od limuna, sirup od šećera i bjelanjak (ako koristite) u shaker i protresite prvo bez leda da se bjelanjak zapjeni. Dodajte led i snažno protresite. Procijedite u ohlađenu čašu i nadopunite sodom.
Kako se pravi gin u koktelima ovisi o vašem osobnom ukusu, pa slobodno prilagodite količine sastojaka prema vlastitim preferencijama.