Antibiotici nam pomažu u suzbijanju infekcija već skoro stoljeće, od pronalaska penicilina 1928. godine.
Međutim, sve veći broj studija ukazuje na štetne učinke davanja penicilina djeci u ranoj životnoj dobi.
Unatoč tome, nova studija ispitala je učinak male doze penicilina u kasnoj trudnoći i ranom životu na potomstvo miševa.
Kad je sir Alexander Fleming otkrio penicilin – prvi svjetski antibiotik – 1928. godine izvršio je revoluciju u medicini.
Od tada, penicilin je spasio bezbroj života jer su se ubice bakterija koristile u borbi protiv širokog spektra zaraznih bolesti koje su do tada bile neizlječive i smrtonosne.
Danas se još uvijek naširoko propisuju antibiotici na bazi penicilina. U stvari, 2010. godina učiti izvijestili su da je amoksicilin najčešće dispenzirani lijek među djecom širom svijeta.
No nedavne studije izražavaju zabrinutost zbog dugoročnih, negativnih učinaka rane izloženosti penicilinu.
Majčin unos antibiotika je bio povezan s rizikom od astme u djece. Izloženost ranog života kod potomstva povezana je s alergijama, pretilošću i neurokognitivnim oštećenjem u kasnoj odrasloj dobi.
Istraživači sa Sveučilišta St. Joseph iz Hamiltona i Sveučilišta McMaster – oboje u Ontariju u Kanadi – namjeravali su istražiti dugoročne učinke izlaganja ranom životu penicilinu na potomstvo miševa.
Studija je bila objavljen u časopisu Nature Communications.
Pročitajte više: Doznajte činjenice o penicilinu »
Ponašanje, bakterije u crijevima i kemija mozga
Istraživači su otkrili da penicilin ima dugotrajan učinak na potomstvo.
Naime, miševi liječeni antibioticima pokazali su niži stupanj anksioznog ponašanja i višu razinu društvene agresije.
Čini se da antibiotici jednako utječu na oba spola, mijenjajući bakterije u crijevima i povećavajući ekspresiju citokina u prednjem korteksu miševa. Citokini pomažu u kontroli imunološkog odgovora tijela.
Uz to, otkriveno je da antibiotik mijenja cjelovitost krvno-moždana barijera – polupropusna membranska barijera koja odvaja krv koja cirkulira u našem tijelu od moždane tekućine i tkiva.
Dr. John Bienenstock, ravnatelj Instituta za mozak, u Hamiltonovoj zdravstvenoj kući St. Joseph i ugledni profesor sa Sveučilišta McMaster, objašnjava rezultate:
"U ovom radu objavljujemo kako penicilin niske doze uzet u kasnoj trudnoći i u ranom životu potomstva miševa, mijenja ponašanje i ravnotežu mikroba u crijevima. Iako su ta istraživanja provedena na miševima, oni ukazuju na sve veću zabrinutost zbog dugoročnih učinaka antibiotika. Nadalje, naši rezultati sugeriraju da bi probiotik mogao biti učinkovit u sprečavanju štetnih učinaka penicilina. "
Znanstvenici su otkrili da dodatak probiotika štiti od nekih od tih modifikacija. Otkriveno je da laktobacillus rhamnosus JB-1 djelimično umanjuje djelovanje antibiotika.
Međutim, istraživači priznaju da je veličina uzorka analiza za to bila prilično mala, pa bi pozitivna učinka probiotika trebala biti potvrđena daljnjim istraživanjima.
Pročitajte više: Primjena antibiotika u djece može igrati ulogu u juvenilnom artritisu »
Raširena izloženost antibioticima
Bienenstock je izrazio zabrinutost zbog široke dječje upotrebe antibiotika u djeci.
"Gotovo da nema djece u Sjevernoj Americi koje nisu primile antibiotik u prvoj godini života", rekao je on za Healthline. „Antibiotici nisu samo propisani, nego se nalaze i u mesu i mliječnim proizvodima. Ako majke prenose učinke tih lijekova na još nerođenu djecu ili djecu nakon rođenja, to postavlja dodatna pitanja o dugoročnim učincima konzumacije antibiotika u našem društvu. "
U bliskoj budućnosti, istraživači planiraju istražiti učinke penicilina na potomstvo kada se primjenjuju samo trudnicama.
Uz to, znanstvenici se nadaju da će se suprotstaviti negativnim bihevioralnim učincima antibiotika uz pomoć korisnih bakterija, tako da će testirati djelotvornost različitih bakterija u potomstvu miševa.
Pročitajte više: Antibiotici koji se koriste u stoci predstavljaju rizik za zdravlje djece »