U svakodnevnom pisanju i govoru često nailazimo na dvojbe oko pravopisa pojedinih riječi, a jedna od najčešćih je: što je ispravno – savijet ili savjet?
Ova naizgled jednostavna jezična nedoumica često zbunjuje i učenike i odrasle, a pogrešno pisanje može se pronaći čak i na službenim natpisima, internetskim portalima i društvenim mrežama. U ovom članku razjasnit ćemo što je ispravno, zašto je tako, i donijeti 7 konkretnih primjera kako pravilno koristiti riječ savjet u svakodnevnoj komunikaciji.
Savijet ili savjet – što je ispravno?
Pravilno je savjet, a oblik savijet nije ispravan prema hrvatskom pravopisu i gramatici. Riječ savjet dolazi od praslavenske osnove větiti (govoriti, reći, savjetovati), a piše se bez slova “i” između “v” i “j”. Iako je u govoru zbog izgovora nekima prirodno umetnuti “i”, u standardnom jeziku to nije dopušteno. Pravopisna pravila jasno propisuju da se piše savjet, a ne savijet.
Riječ “savjet” potječe iz praslavenskog jezika, od riječi sъvětъ, što znači “savjet”, “mišljenje” ili “odluka”. To je slavenska baština i riječ je prisutna u svim slavenskim jezicima u nekom obliku. Što se tiče prvog zabilježenog korištenja riječi “savjet” u hrvatskom jeziku, precizan datum ili prvi pisani trag nije naveden u dostupnim izvorima, no s obzirom na to da je riječ naslijeđena iz praslavenskog i korištena u staroslavenskim tekstovima, može se pretpostaviti da se javlja u hrvatskim pisanim dokumentima još od srednjeg vijeka, u skladu s razvojem slavenskih jezika i pismenosti.
Zašto dolazi do zabune između savjet i savijet?
Zabuna najčešće nastaje zbog glasovne promjene jotacije i zbog toga što u nekim sličnim riječima (npr. savijati, savijen, savijenost) slovo “i” dolazi prije “j”. No, u riječi savjet “i” nije potrebno jer dolazi do jotacije (spajanja suglasnika s “j”), pa ostaje samo “savjet”. Slično je i s riječima poput odjel, odjaviti, navještaj, gdje također nema umetanja “i”.
7 primjera pravilne upotrebe riječi savjet
- Ako trebaš pomoć oko učenja, uvijek možeš pitati profesora za savjet.
- Dobar savjet zlata vrijedi, kaže stara poslovica.
- Prijatelj mi je dao savjet da budem strpljiv i uporan.
- Na internetu se može pronaći mnogo korisnih savjeta o zdravoj prehrani.
- Prije donošenja odluke, poslušaj savjet stručnjaka.
- Zamolila sam roditelje za savjet oko izbora fakulteta.
- Savjet mladim vozačima: uvijek vozite oprezno i poštujte prometna pravila.
U svim ovim primjerima jasno je da je ispravno koristiti oblik savjet, bez umetanja slova “i”.
Kako zapamtiti pravilo?
Jedan od korisnih savjeta za pamćenje ovog pravopisnog pravila jest da se riječ savjet piše jednako kao i riječi od istog korijena: savjetovati, savjetnik, savjetovanje. U svim tim slučajevima nema slova “i” između “v” i “j”. Također, ako ste u nedoumici, uvijek možete provjeriti riječ u Hrvatskom pravopisu ili na mrežnim jezičnim portalima.
Najčešće pogreške i zanimljivosti
Zanimljivo je da je riječ savijet toliko raširena kao pravopisna pogreška da se često pojavljuje i u internetskim pretragama, na društvenim mrežama i forumima. Čak i neki automatski ispravljači teksta ponekad ne prepoznaju ovu pogrešku, pa je važno biti posebno pažljiv. Također, riječ savjet često se miješa s riječima savijati ili savijen, koje imaju sasvim drugo značenje (npr. savijati papir, savijen vrat).
Osim što riječ “savjet” označava preporuku ili smjernicu, često se koristi i za naziv skupine stručnjaka ili tijela koje donosi odluke ili daje preporuke u određenom području, primjerice “školski savjet”, “fakultetski savjet”, “savjetodavni odbor” ili “nacionalni savjet za znanost”. U svim tim slučajevima pravopis ostaje isti – uvijek “savjet”, bez umetanja slova “i”.
Na kraju, riječ savjet u hrvatskom jeziku ima duboko slavensko podrijetlo i pravilno se piše bez umetanja slova “i” između “v” i “j”. Pravopisna pravila i etimologija jasno potvrđuju njezinu ispravnost i dugu povijest u hrvatskom jeziku.
Zanimljivo je napomenuti da slične riječi postoje i u drugim slavenskim jezicima: u srpskom i bosanskom također je “savjet”, u slovenskom “svet”, u češkom “rada”, u poljskom “rada”, u ruskom “совет” (sovet), a u bugarskom “съвет” (savet).
Sve te riječi dijele isto praslavensko podrijetlo i značenje povezano s davanjem preporuka, smjernica ili donošenjem odluka. Time se potvrđuje zajednička jezična baština slavenskih naroda i važnost pravilne upotrebe riječi “savjet” u svakodnevnoj komunikaciji. Druge gramatičke savjete također možete pročitati u kategoriji gramatika!