Što je hipoehogena tvorba? 6 zanimljivih činjenica

Što je hipoehogena tvorba pitanje je koje često izaziva zabrinutost kod pacijenata, ali nije uvijek razlog za paniku. Radi se o području na ultrazvuku koje izgleda tamnije od okolnog tkiva. Ove tamnije strukture na ultrazvučnoj slici nastaju jer hipoehogeno tkivo upija više ultrazvučnih valova umjesto da ih odbija.

što je hipoehogena tvorba
FOTO: SHUTTERSTOCK

Ultrazvučni stručnjaci opisuju hipoehogene tvorbe kao sive ili tamne zone na ekranu. Obično se sastoje od fibroznog ili mišićnog vezivnog tkiva i mogu se pojaviti u različitim organima tijela. Važno je razumjeti da sama činjenica da je tvorba hipoehogena ne znači nužno da je zloćudna – mnoge benigne (dobroćudne) tvorbe također mogu imati ovakav izgled na ultrazvuku. 

Što je hipoehogena tvorba? Jednostavno objašnjenje za pacijente

Kada vam liječnik nakon ultrazvučnog pregleda spomene “hipoehogenu tvorbu”, vjerojatno ćete se zapitati što to točno znači i trebate li biti zabrinuti. Ovaj tekst će vam pomoći razumjeti ovaj medicinski pojam na jednostavan način.

Što je hipoehogena tvorba?

Hipoehogena tvorba je područje u vašem tijelu koje se na ultrazvuku prikazuje tamnije od okolnog tkiva. To je poput tamnije sjene na ekranu ultrazvučnog uređaja.

Kada liječnik koristi ultrazvuk, šalje zvučne valove kroz vaše tijelo. Neki dijelovi tijela odbijaju te valove natrag (svijetli na ekranu), dok ih drugi upijaju (tamni na ekranu). Hipoehogena tvorba je ona koja upija više valova, pa izgleda tamnije.

Zamislite da gledate kroz vodu – neke stvari jasno vidite, a neke su mutnije. Slično tome, hipoehogena tvorba je “mutnija” za ultrazvučne valove u usporedbi s normalnim tkivom oko nje.

Gdje se mogu pojaviti hipoehogene tvorbe?

Hipoehogene tvorbe predstavljaju čest nalaz pri ultrazvučnim pregledima različitih organa. Iako većina ovih tvorbi ima benignu prirodu, neke mogu predstavljati ozbiljne patološke promjene koje zahtijevaju pravovremenu dijagnozu i liječenje. Redoviti preventivni pregledi i pravovremeno obraćanje liječniku kod pojave simptoma ključni su za rano otkrivanje i uspješno liječenje potencijalno opasnih hipoehogenih tvorbi.

Dojke

Dojke su mjesto gdje se često pronalaze tamne mrlje (hipoehogene tvorbe) tijekom običnih pregleda ultrazvukom. Najčešće su to vrećice ispunjene tekućinom koje zovemo cistama. Ove dobroćudne tvorbe obično imaju glatke rubove i jednoliku unutrašnjost. Kod mlađih žena često se javljaju fibroadenomi – dobroćudne kvržice koje na ultrazvuku izgledaju kao ovalne ili okrugle tamne mrlje s jasnim granicama.

Iako većina tamnih mrlja u dojkama nije opasna, neke mogu biti znak raka. Na to upućuju neravni rubovi, nejednolika unutrašnjost ili pojačan protok krvi u tvorbi. U tim slučajevima, liječnik uzima mali uzorak tkiva (biopsija) da bi bio siguran o čemu se radi.

Štitnjača

Štitnjača je žlijezda u vratu gdje se također često nalaze tamne mrlje na ultrazvuku. Čvorići u štitnjači su vrlo česti i većina njih je bezopasna. Ipak, neki tamni čvorići zahtijevaju posebnu pažnju jer mogu biti znak raka.

Znakovi koji mogu ukazivati na opasnost su sitni kamenčići (kalcifikacije) unutar čvora, neravni rubovi, čvor koji je viši nego širi i pojačan protok krvi. Ponekad cijela štitnjača može izgledati tamno zbog upalne bolesti zvane Hashimotov tiroiditis. Liječnik će napraviti ultrazvuk, provjeriti hormone u krvi i po potrebi uzeti uzorak tkiva tankom iglom.

ct scan
FOTO: SHUTTERSTOCK

Jetra

Jetra, najveći unutarnji organ, također može imati tamne mrlje na ultrazvuku. Najčešće su to obične ciste ispunjene tekućinom koje su potpuno bezopasne. Hemangiomi su dobroćudni tumori građeni od krvnih žila koji također mogu izgledati tamno na ultrazvuku.

Posebno treba paziti na tamne mrlje koje mogu biti rak koji se proširio iz drugih organa (metastaze). Primarni rak jetre također može izgledati kao tamna mrlja, posebno u ranim fazama. Nakon ultrazvuka, liječnik često traži dodatne pretrage (za koje vam treba interna uputnica) poput CT-a, MRI-a ili uzimanja uzorka tkiva.

Bubrezi

Bubrezi mogu imati razne vrste tamnih mrlja na ultrazvuku. Rak bubrega često izgleda kao tamna masa na ultrazvuku. Da bi razlikovali dobroćudne od zloćudnih tvorbi, liječnici gledaju veličinu, brzinu rasta, unutrašnju građu i protok krvi. Ultrazvuk je dobar za otkrivanje tvorbi, ali CT i MRI daju više detalja o prirodi i proširenosti promjena.

Slezena

Slezena rjeđe ima tvorbe nego drugi organi, ali i tu se mogu naći tamne mrlje. Mogu biti ciste ili dobroćudni tumori krvnih žila (hemangiomi). Limfni rak (limfom) često zahvaća slezenu i može izgledati kao tamna mrlja ili opće povećanje organa. Ponekad dio slezene može ostati bez krvi (infarkt) i tada se vidi tamno područje trokutastog oblika.

Gušterača

U gušterači tamne mrlje mogu biti znak ozbiljnih problema. Rak gušterače obično izgleda kao tamna masa na ultrazvuku. Posebna vrsta ultrazvuka (endoskopski) daje najbolji prikaz gušterače i omogućuje uzimanje uzorka tkiva.

Jajnici

Kod žena, jajnici mogu imati razne tamne mrlje. Tijekom mjesečnog ciklusa stvaraju se prirodne ciste. Tumori jajnika, bili dobroćudni ili zloćudni, mogu izgledati kao tamne mase. Znakovi koji mogu ukazivati na rak su čvrsti dijelovi, neravni rubovi i pojačan protok krvi. Ultrazvuk kroz rodnicu najbolje prikazuje jajnike.

Prostata

Kod muškaraca, prostata može imati tamne mrlje. Rak prostate često izgleda kao tamno područje u vanjskom dijelu žlijezde. Međutim, i upala prostate ili dobroćudno povećanje mogu izgledati slično. Poseban ultrazvuk kroz završno crijevo (transrektalni) daje detaljan prikaz prostate.

kako raste hipoehogena tvorba
FOTO: SHUTTERSTOCK

Važno je znati da tamna mrlja na ultrazvuku nije konačna dijagnoza, već samo opis kako nešto izgleda. Za pravu dijagnozu potrebni su klinički podaci, rezultati slikovnih pretraga i često analiza uzorka tkiva. Moderna medicina ima mnoge metode koje pomažu točno odrediti o kakvoj se tvorbi radi.

Napredak u ultrazvučnoj tehnologiji, uključujući tehnike za prikaz protoka krvi, mjerenje tvrdoće tkiva i korištenje kontrastnih sredstava, značajno je poboljšao našu sposobnost prepoznavanja različitih vrsta tvorbi.

Trebam li biti zabrinut/a?

Sama činjenica da imate hipoehogenu tvorbu NE znači automatski da imate rak ili neku ozbiljnu bolest. Većina hipoehogenih tvorbi je dobroćudna (benigna).

Hipoehogena tvorba je samo opis kako nešto izgleda na ultrazvuku, a ne konačna dijagnoza. To je poput kada kažete da je nešto “crveno” – to je samo opis, a ne objašnjenje što taj predmet zapravo jest.

Vaš liječnik će procijeniti veličinu, oblik i druge karakteristike tvorbe kako bi odredio sljedeće korake. Ponekad je potrebno samo pratiti tvorbu kroz vrijeme.

Ovisno o lokaciji i izgledu tvorbe, liječnik može preporučiti dodatne pretrage poput biopsije (uzimanje malog uzorka tkiva za analizu), CT-a, MRI-a ili specifičnih krvnih testova.

Mnoge hipoehogene tvorbe ne zahtijevaju nikakvo liječenje osim redovitog praćenja. Ovo je često slučaj s malim cistama ili dobroćudnim tvorbama koje ne uzrokuju simptome.

Ako tvorba uzrokuje simptome ili postoji sumnja da bi mogla biti zloćudna, liječnik može preporučiti njeno uklanjanje. To se može učiniti aspiracijom (izvlačenjem tekućine tankom iglom) ili kirurškim zahvatom.