Već sam naziv koagulogram otkriva da se radi o pretrazi koja ispituje proces koagulacije ili zgrušavanja krvi, budući da riječ dolazi od kombinacije termina “koagulacija” i grčke riječi “gramma” koja označava zapis ili mjerenje. Ipak, najbolji način da se termin koagulacije dobro objasni je pomoću primjera iz stvarnog života.
Zamislite da se porežete nožem dok pripremate večeru. Vaše tijelo odmah pokreće zadivljujući proces sanacije tj. zaustavljanja krvarenja i to tako da stvara krvni ugrušak. Upravo se taj proces zgrušavanja krvi, medicinski poznatog kao koagulacija, može mjeriti posebnim krvnim testom koji se zove koagulogram.
Koagulogram je test koji nam pokazuje koliko dobro naša krv može stvoriti ugrušak i zaustaviti krvarenje. Vrlo je koristan u slučajevima kada se ljudi pripremaju na operaciju, kod otkrivanja i liječenja raznih poremećaja krvarenja, tijekom trudnoće, kod bolesti jetre i mnogo drugih medicinskih stanja.
Zašto je bitan koagulogram?
Koagulogram je iznimno važan laboratorijski test i velika pomoć kod liječenja mnogih bolesti i stanja. U nastavku ćemo nabrojati najvažnije razloge zašto je bitan.
1. Priprema pacijenata prije operacije
Koagulogram je obavezan prije svakog kirurškog zahvata, od jednostavnog vađenja zuba ili biopsije, preko postavljanja katetera ili lumbalne punkcije, pa sve do velikih operacija srca ili mozga, jer nam pokazuje postoji li rizik od komplikacija poput nekontroliranog krvarenja tijekom i nakon zahvata.
2. Praćenje terapije
Pacijenti koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi (Martefarin ili heparin) moraju redovito kontrolirati koagulogram kako bi se pratila učinkovitost terapije. Ako rezultati pokažu da je krv previše ili premalo razrijeđena, liječnik će prilagoditi dozu lijeka kako bi se postigla optimalna razina zgrušavanja.
3. Otkrivanje poremećaja zgrušavanja krvi
Koagulogram je ključan dijagnostički alat za otkrivanje nasljednih poremećaja zgrušavanja krvi, posebno hemofilije i von Willebrandovog sindroma. Von Willebrandov sindrom je najčešći nasljedni poremećaj zgrušavanja koji se javlja kada u tijelu nedostaje ili je neispravan istoimeni protein. Ovaj test pomaže liječnicima da precizno dijagnosticiraju problem i odrede odgovarajući način liječenja za pacijente s ovim poremećajima.
4. Prevencija komplikacija
Redovito praćenje koagulograma omogućuje rano otkrivanje poremećaja u zgrušavanju krvi. Ova pretraga je ključna za prevenciju opasnih stanja poput tromboze ili stvaranja krvnih ugrušaka. Pravovremeno otkrivanje odstupanja u rezultatima može spriječiti razvoj ozbiljnih komplikacija poput plućne embolije, koja nastaje kada krvni ugrušak dospije u plućne arterije.
5. Procjena funkcije organa
Koagulogram je važan pokazatelj funkcije jetre jer se upravo u njoj stvaraju proteini važni za zgrušavanje krvi. Rezultati testa mogu ukazati na nedostatak vitamina K, koji je neophodan za proces zgrušavanja. Također, kroz analizu trombocita, koagulogram nam daje uvid u rad koštane srži, gdje se stvaraju krvne stanice.
6. Hitna stanja
U hitnim stanjima poput masivnih krvarenja ili teških trauma, koagulogram je ključan test koji pokazuje kako se krv zgrušava. Rezultati testa pomažu liječnicima da brzo odrede potrebnu terapiju i spriječe daljnje komplikacije. Kod sumnje na duboku vensku trombozu, koagulogram je jedan od prvih testova koji se radi jer može ukazati na povećanu sklonost stvaranju ugrušaka.
7. Posebna stanja
Koagulogram je važan dio redovitog praćenja trudnoće jer trudnoća sama po sebi mijenja sustav zgrušavanja krvi. Kod pacijenata s malignim bolestima, ovaj test je neophodan jer maligne bolesti mogu značajno utjecati na zgrušavanje krvi. Kod autoimunih bolesti, redovita kontrola koagulograma pomaže u praćenju stanja bolesti i sprječavanju mogućih komplikacija vezanih uz zgrušavanje krvi.
8. Dijagnostika neobjašnjivih simptoma
Pojava čestih modrica ili neobjašnjivih krvarenja važan je znak da treba napraviti koagulogram. Produljeno krvarenje, čak i nakon manjih ozljeda, može ukazivati na poremećaj zgrušavanja koji se može otkriti ovim testom. Spontana krvarenja, poput krvarenja iz nosa ili desni bez očitog razloga, također su važan signal za provjeru sustava zgrušavanja putem koagulograma.
Što sve uključuje koagulogram?
Dva najvažnija testa u koagulogramu su protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV).
PV ili protrombinsko vrijeme mjeri koliko je vremena potrebno da se stvori krvni ugrušak kroz takozvani vanjski put zgrušavanja. Ovaj test prati rad nekoliko važnih faktora zgrušavanja (faktori II, V, VII i X) koji su proizvedeni u jetri uz pomoć vitamina K. Normalne vrijednosti PV-a su između 11 i 16 sekundi.
PV je posebno važan kod praćenja terapije varfarinom (Martefarin), za provjeru funkcije jetre, kod sumnje na nedostatak vitamina K i prije operativnih zahvata.
Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) ispituje unutarnji put zgrušavanja krvi i normalno traje između 25 i 35 sekundi. Ovaj test je posebno važan za otkrivanje nasljednih poremećaja zgrušavanja poput hemofilije.
APTV je od velike važnosti kod praćenja terapije heparinom, pri sumnji na hemofiliju te kod pojave neobjašnjivog krvarenja. Svakako je nužan i kao dio dijagnostike prije invazivnih medicinskih postupaka.
Trombinsko vrijeme (TV) nam pokazuje koliko brzo se stvara ugrušak u posljednjoj fazi zgrušavanja. To je kao završni korak u lancu reakcija. Uz njega mjerimo i fibrinogen, protein koji je poput građevnog materijala za krvne ugruške – bez njega se krv ne bi mogla zgrušati.
D-dimeri su posebno zanimljivi jer nam pokazuju razgrađuje li se negdje u tijelu krvni ugrušak. Povišene vrijednosti mogu ukazivati na trombozu ili plućnu emboliju, što je vrlo važno za pravovremeno otkrivanje ovih ozbiljnih stanja.
Broj trombocita je također vrlo važan jer su ove krvne pločice glavni “graditelji” ugruška. Uz sam broj, važan je i njihov volumen te kako su raspoređeni.
Vrijeme krvarenja pokazuje kako naše krvne žile i trombociti zajedno rade na zaustavljanju krvarenja. Von Willebrandov faktor je poput “ljepila” koje pomaže trombocitima da se zalijepe za oštećenu krvnu žilu.
Za posebne slučajeve postoje i dodatni testovi poput tromboelastograma, koji nam daje detaljnu sliku o tome kako se stvara i kako je čvrst krvni ugrušak. Ovi testovi se rade kada liječnici trebaju više informacija o specifičnom problemu sa zgrušavanjem.
Svi ovi testovi zajedno stvaraju potpunu sliku o tome kako naše tijelo kontrolira krvarenje i stvara ugruške, što je bitno za sigurno izvođenje operacija i liječenje raznih poremećaja zgrušavanja krvi.
Kada je potreban koagulogram?
Koagulogram se traži u sljedećim situacijama:
– Prije bilo koje operacije ili invazivnih dijagnostičkih postupaka
– Prije vađenja zuba
– Prije poroda
– Prije biopsije
– Tijekom uzimanja antikoagulantne terapije (Martefarin, heparin)
– Kod prilagodbe doze lijekova za razrjeđivanje krvi
– Pri sumnji na duboku vensku trombozu ili plućnu emboliju
– Nakon težih ozljeda ili trauma
– Kod obilnih krvarenja
– Kod bolesti jetre ili bubrega
– Kod malignih i autoimunih bolesti
– Kod srčanih bolesti
– Kod pojave čestih modrica bez jasnog uzroka
– Kod obilnih i produljenih krvarenja nakon manjih ozljeda
– kod spontanih krvarenja iz nosa ili desni
– Kod obilnih menstruacija
– Pri sumnji na nasljedne poremećaje koagulacije
– Prije započinjanja hormonske terapije
Kako se pripremiti za koagulogram?
Za koagulogram nije potrebna neka posebna priprema, ali je preporučljivo držati se nekoliko važnih pravila, uobičajenih za laboratorijske testove:
– Krv se vadi natašte, što znači 12 sati bez hrane
– Dozvoljeno je piti samo vodu
– Vađenje krvi se obavlja u jutarnjim satima
– Pacijenti na antikoagulantnoj terapiji (Martefarin) ne smiju uzeti terapiju prije vađenja krvi
– Terapija se uzima nakon vađenja krvi
– Potrebno je izbjegavati teži fizički napor 24 sata prije vađenja krvi[7]
– Treba se suzdržati od pušenja na dan vađenja krvi
– Poželjno je izbjegavati konzumaciju alkohola 24 sata prije pretrage
– Kod pacijenata koji uzimaju redovnu terapiju za druge bolesti, važno je napomenuti laboratorijskom osoblju koje lijekove uzimaju.