Tko je izmislio školu? Škola, mjesto gdje djeca i mladi stječu znanja, vještine i vrijednosti, ima dugu i bogatu povijest. Iako danas možda neki učenici razmišljaju o tome tko je “kriv” za izum škole zbog nekih krivih razloga, istina je da je obrazovanje evoluiralo kroz tisuće godina. Pogledajmo fascinantnu povijest škole i otkrijmo tko stoji iza modernog obrazovnog sustava.
Korijeni obrazovanja kroz povijest
Formalno obrazovanje ima duboke korijene koji sežu tisućama godina u prošlost. Najstariji poznati formalni obrazovni sustav razvio se u Srednjem Kraljevstvu Egipta pod vodstvom Khetija, rizničara Mentuhotepa II (2061-2010. pr. Kr.). Međutim, organizirani oblici učenja postojali su istovremeno i u drugim drevnim civilizacijama.
U drevnom Egiptu, obrazovanje je bilo visoko cijenjeno i imalo je važnu ulogu u društvenoj strukturi. Svećenici su bili zaduženi za očuvanje i kontrolu egipatske kulture i obrazovanja, djelujući kao moćna intelektualna elita koja je sprječavala kulturnu raznolikost. Egipćani su razvili dva tipa formalnih škola za privilegiranu mladež pod nadzorom vladinih dužnosnika i svećenika: jednu za pisare i drugu za svećeničke pripravnike.
Djeca su započinjala školovanje s 5 godina i nastavila učiti čitanje i pisanje do 16. ili 17. godine. S 13 ili 14 godina, učenici su također dobivali praktičnu obuku za službe za koje su se pripremali. Obrazovanje je bilo praktično i usmjereno na učenje hijeroglifa, matematike i geometrije, koje su koristili u građevinarstvu, mjerenju zemljišta i astronomiji.
Mezopotamija je razvila obrazovni sustav sličan egipatskom u pogledu svrhe i obuke. Formalno obrazovanje bilo je praktično i usmjereno na obuku pisara i svećenika. Proširilo se od osnovnog čitanja, pisanja i religije do višeg obrazovanja u pravu, medicini i astrologiji.
Mladi iz viših klasa pripremali su se da postanu pisari, koji su bili sve od običnih prepisivača do bibliotekara i učitelja. Škole za svećenike bile su brojne kao i hramovi, što ukazuje na temeljitost i nadmoć svećeničkog obrazovanja. Centar intelektualne aktivnosti i obuke bila je knjižnica, obično smještena u hramu pod nadzorom utjecajnih svećenika.
U drevnoj Kini, prvi obrazovni sustav stvoren je tijekom dinastije Xia (2076-1600. pr. Kr.).
Kinesko drevno formalno obrazovanje isticalo se po svom izrazito sekularnom i moralnom karakteru. Njegova glavna svrha bila je razviti osjećaj moralne osjetljivosti i dužnosti prema ljudima i državi. Čak i u ranoj fazi civilizacije, skladni ljudski odnosi, rituali i glazba činili su kurikulum.
Tijekom dinastije Zhou (1045.-256. pr. Kr.), postojalo je pet nacionalnih škola u glavnom gradu, uključujući Pi Yong (carsku školu) i četiri druge škole za aristokraciju i plemstvo. Škole su uglavnom podučavale šest umjetnosti: obrede, glazbu, streličarstvo, upravljanje kočijama, kaligrafiju i matematiku.
U drevnoj Indiji, obrazovanje je bilo visoko cijenjeno i igralo je središnju ulogu u društvenoj strukturi. Obrazovni sustav temeljio se na hijerarhijskom sustavu, s brahmanima ili svećenicima na vrhu društvene ljestvice koji su bili odgovorni za prenošenje znanja.
Obrazovanje se prvenstveno prenosilo kroz Gurukula sustav, gdje bi učenici živjeli sa svojim učiteljem ili guruom kako bi primili obrazovanje. Kurikulum je bio usmjeren na Vede, svete tekstove hinduizma, koji su obuhvaćali predmete poput filozofije, matematike, astronomije i književnosti. Učenici su također učili religijske rituale, moralne vrijednosti i etičko ponašanje.
Najstariji poznati obrazovni sustavi u povijesti dijelili su dvije zajedničke karakteristike: podučavali su religiju i promicali tradicije naroda.
Drevne istočne civilizacije definirale su obiteljsku jedinicu kao primarni izvor obrazovanja. Vrijednosti, kulture i povijest podučavali su se u obiteljskoj jedinici. Roditelji su prenosili kulturno naslijeđe predaka svojoj djeci.
Formalno obrazovanje uspostavljeno je oko 3. tisućljeća pr. Kr. zbog potrebe za mladim ljudima koji su znali čitati i pisati. Obrazovne institucije razvijale su i vodile sekularna vlada i svećenstvo, s glavnim fokusom na govor i piktografsko (uzorkovano) pisanje.
Tko je izmislio školu kakvu danas poznajemo?
Moderno školstvo kakvo danas poznajemo pripisuje se Horaceu Mannu i Janu Amosu Komenskom (Comeniusu).
Horace Mann (1796-1859) smatra se izumiteljem modernog školskog sustava u Sjedinjenim Američkim Državama i često ga nazivaju “Ocem pokreta zajedničkih škola”. Kao tajnik Odbora za obrazovanje u Massachusettsu od 1837. godine, Mann je revolucionirao obrazovanje kroz nekoliko ključnih reformi ne bi li ga učinio još boljim i konkretnijim:
- Zagovarao je javno financirane škole dostupne svima, bez obzira na ekonomski ili društveni status
- Uveo je standardizirani kurikulum
- Zalagao se za profesionalno osposobljavanje učitelja i osnovao prve škole za obuku učitelja
- Promicao je sekularno obrazovanje oslobođeno religijskog utjecaja
- Vjerovao je da obrazovanje treba razvijati moralne i građanske vrijednosti
Mannova vizija obrazovanja temeljila se na uvjerenju da politička stabilnost i društvena harmonija ovise o obrazovanju.
Jan Amos Komenský (1592-1670), poznatiji kao Comenius, češki teolog i reformator obrazovanja, smatra se “Ocem moderne edukacije”. Comenius je razvio filozofiju obrazovanja koja je postavila temelje modernim obrazovnim metodama:
- Prvi je učinkovito zagovarao obrazovanje za svu djecu, ne samo za plemstvo
- Razvio je sustav škola koji je precizan pandan postojećem američkom sustavu danas
- Stvorio je prvu dječju slikovnicu “Orbis Pictus” (Svijet u slikama)
- Zagovarao je cjeloživotno učenje i obrazovanje na materinjem jeziku
- Promicao je jednake obrazovne mogućnosti za siromašnu djecu i žene
Comeniusova filozofija obrazovanja, koju je nazvao Pansofizam, bila je jednostavna, ali kompleksna: “Poučavati sve stvari svim ljudima i sa svih gledišta”. Njegova kršćanska vjera bila je u središtu njegove filozofije obrazovanja, vjerujući da je sve znanje kristocentrično.
Iako su škole postojale tisućama godina u drevnim civilizacijama poput Egipta, Grčke, Indije i Kine, upravo su Mann i Comenius postavili temelje za moderni obrazovni sustav kakav danas poznajemo, s univerzalnim pristupom, standardiziranim kurikulumom i profesionalnim učiteljima.
7 zanimljivosti o školama diljem svijeta
Sad kad smo vam otkrili tko je izmislio školu, ali i tko je izmislio moderno školovanje kakvo danas poznajemo evo i nekih zanimljivosti o školama koje sigurno niste znali.
- Prvi test s višestrukim izborom razvijen je 1914-1915. godine. Frederick J. Kelly, ravnatelj škole, stvorio je “Kansas Silent Reading Test” kao prvi poznati test s višestrukim izborom.
- U Rusiji škole uvijek počinju 1. rujna, poznatom kao “Dan znanja”, čak i ako taj datum pada na vikend. Ovaj dan označava kraj ljetnih praznika i početak nove školske godine.
- Nizozemska djeca nemaju obavezno školovanje do navršenih 5 godina života. Zapravo, djeca u Nizozemskoj započinju školu na svoj 4. rođendan, što znači da svaki dan donosi mogućnost da netko novi dođe u razred.
- Finske škole smatraju se najboljima na svijetu. Djeca u Finskoj započinju službeno školovanje tek sa 7 godina, a nemaju testove do 12. godine školovanja. Finski učenici imaju najkraći školski dan, u prosjeku samo 5 sati dnevno, s malo ili nimalo domaće zadaće.
- Japanski učenici moraju sami čistiti svoje učionice. Učenici sudjeluju u “suji”, školskom čišćenju koje traje 15-30 minuta svaki dan. Čiste učionice, brišu hodnike, čiste klupe, pa čak i toalete. Nema domara ili čistača koji bi to radili umjesto njih. Ova praksa uči odgovornosti, timskom radu i poštovanju zajedničkih prostora.
- Francuske škole imaju nutricioniste i kuhare, a djeca dobivaju obrok od 3 slijeda za ručak. Francuske škole također imaju najkraću školsku godinu koja ne prelazi 36 tjedana, dok je prosjek za druge zemlje oko 40 tjedana.
- U Sjedinjenim Američkim Državama, Massachusetts je 1642. godine postala prva kolonija koja je uvela osnovno obrazovanje kao obvezu i uspostavila različite škole za djecu u toj regiji. Danas u SAD-u svakog dana 480 tisuća popularnih žutih školskih autobusa prevozi oko 25 milijuna djece.
Dodatne zanimljivosti o školama diljem svijeta…
- Najveća škola na svijetu je City Montessori School u Indiji s preko 60.000 učenika i 4.500 zaposlenika na 21 kampusu. Osnovao ju je Mahatma Gandhi 1959. godine.
- U Južnoj Koreji, učenici ne smiju kući nakon nastave dok ne počiste učionicu. Slično japanskom sustavu, ova praksa uči odgovornosti i brizi za zajednički prostor.
- U Čileu ljetni praznici traju od sredine prosinca do početka ožujka i smatraju se najduljima na svijetu – čak 3 mjeseca.
- U udaljenom području Kolumbije zvanom Los Pinos, neki učenici putuju u školu žičarom dugom do 800 metara, što je mnogo praktičnije nego hodanje kroz gustu prašumu.
- Najstarija škola na svijetu je Shishi High School u Chengdu u kineskoj provinciji Sichuan. Osnovana je tijekom dinastije Han oko 141. godine prije Krista i danas je moderna javna srednja škola.
- Najstarija osnovna škola u Hrvatskoj je škola Antuna i Ivana Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama, koja je sljedbenica ‘pučke učione’ otvorene davne 1480. godine.
Kroz stoljeća, obrazovni sustav se kontinuirano razvijao, od neformalnog prenošenja znanja unutar obitelji do složenih obrazovnih institucija koje danas poznajemo. Horace Mann i Jan Amos Komenský dali su bitne doprinose modernom školstvu, ali povijest obrazovanja je kolektivno postignuće mnogih civilizacija i kultura koje su prepoznale važnost prenošenja znanja na buduće generacije.