Podijeli na PinterestKuće i četvrti na Bahamima pretrpjeli su ozbiljnu štetu nakon uragana Doriana. Getty Images
- Živjeti kroz ozbiljne oluje može povećati rizik od depresije i anksioznosti.
- Broj poplava i teških vremenskih pojava u porastu je.
- Neki preživjeli oluje mogu razviti PTSP ili druge dugoročne poremećaje.
- Ali postoje jasni koraci koje treba poduzeti kako bi se pomoglo ljudima kroz traumatičan događaj.
Posljednjih desetljeća broj poplava i teških vremenskih događaja prijavljenih širom svijeta se povećao, dijelom pogoršavši ih klimatskim promjenama.
Kada snažne oluje pogode zajednice, poput ogromnog uragana Dorian na Bahamima, mogu prouzrokovati štetu na kućama, cestama i dalekovodima, dovodeći u opasnost sigurnost stanovnika.
Ali hit nije samo infrastruktura. Na fizičko i mentalno zdravlje preživjelih od oluje može se utjecati dugo nakon što se oblaci raziđu.
Sada a Nova studija provedena u Engleskoj sugerira da ljudi koji žive u kućama oštećenim vremenskim ili poplavnim područjima također mogu imati povećan rizik od problema s mentalnim zdravljem, poput anksioznosti ili depresije.
Što je studija utvrdila
Nova studija temelji se na podacima prikupljenim kroz Istraživanje morbiditeta psihijatrijskih bolesnika (APMS), nacionalno reprezentativno istraživanje koje se u Engleskoj provodi svakih 7 godina.
Najnovija anketa trajala je od svibnja 2014. do rujna 2015. godine.
Prvi put je uključivalo pitanje kuća koje su oštetile vremenske nepogode i poplave.
Otprilike jedna od 1 osoba koje su ispunile anketu izvijestilo je da žive u kućama koje su u prethodnih 20 mjeseci bile oštećene vjetrom, kišom, snijegom ili poplavom.
Sudionici koji su živjeli u olujama ili poplavama oštećenim kućama imali su veću vjerojatnost da će prijaviti simptome u skladu sa uobičajenim stanjima mentalnog zdravlja. Također su imali veću vjerojatnost da će izvijestiti o samoubilačkim razmišljanjima ili o povijesti pokušaja samoubojstva.
Ovi nalazi pridonose sve većem broju dokaza koji pokazuju kako jake oluje i druge katastrofe mogu imati negativne učinke na mentalno zdravlje.
"To je nešto što smo vidjeli u različitim studijama u posljednjih nekoliko godina." Melissa Tracy, Doktorat, MPH, docent za epidemiologiju na School of Public Health, University of Albany, rekao je za Healthline.
"Bilo je brojnih studija koje su posebno proučavale post-traumatski stresni poremećaj i depresiju kao neke od glavnih problema koja se pojave", nastavila je, "posebno ljudi [koji] su u situacijama u kojima postoje dugotrajni stresori koji su povezani sa postojanjem raseljeni iz svog doma ili pokušavaju popraviti njihov dom. "
Oluje predstavljaju rizik za mentalno zdravlje
Ljudi mogu pokazati veliku otpornost na katastrofu. Mnogi se na kraju oporave od stresa koji takvi događaji mogu prouzročiti.
Ali u danima i tjednima nakon teške oluje ili druge katastrofe, preživjeli se često bore s osjećajem gubitka.
"Tuga je gotovo univerzalni fenomen nakon ekstremnih klimatskih katastrofa poput uragana – tuga zbog gubitka posjeda i njegovanih uspomena, gubitka doma i zajednice i gubitka osjećaja sigurnosti i stabilnosti." Dr. Joshua Morganstein, pomoćnik ravnatelja Centra za proučavanje traumatskog stresa na Sveučilištu uniformiranih usluga, rekao je za Healthline.
Preživjeli mogu osjetiti nesanicu, razdražljivost i smanjeni osjećaj sigurnosti, kaže on.
Također se mogu uključiti u nezdrav način ponašanja za suzbijanje negativnih emocija, poput opijanja.
Neki od njih u konačnici razvijaju stanja mentalnog zdravlja, poput PTSP-a, velikog depresivnog poremećaja ili anksioznog poremećaja.
Ako se ne liječe, ovi uvjeti mogu ugroziti njihovu radnu sposobnost, održavanje društvenih odnosa i upravljanje drugim aspektima svakodnevnog života.
Podrška zajednice je presudna
Kako bi ograničili negativne učinke teških oluja i drugih katastrofa, stručnjaci naglašavaju važnost ispunjavanja osnovnih potreba preživjelih – uključujući hranu, vodu, sklonište i sigurnost.
Podrška stručnjaka za mentalno zdravlje koji razumiju posljedice koje katastrofe mogu imati, također je važna za pomaganje zajednicama i pojedincima da se nose s posljedicama, kaže Morganstein.
"Istraživanje i iskustvo na terenu otkrili su da su intervencije koje najviše pomažu one koje povećavaju osjećaj sigurnosti, promiču smirivanje, povećavaju efikasnost sebe i zajednice, poboljšavaju socijalnu povezanost i povećavaju nadu ili optimizam", rekao je.
Neki će članovi zajednice imati veće vjerojatnosti da će drugi katastrofični učinci na mentalno zdravlje doživjeti nakon katastrofe, dodao je.
Na primjer, stanovnici s nižim prihodima imaju veću vjerojatnost da će živjeti u susjedstvu ili kućama koje su podložne šteti od nevremena.
Stanovnici s ograničenim resursima i oni koji žive s invaliditetom također se mogu suočiti sa značajnim preprekama u primanju i djelovanju po nalozima evakuacije.
Osobe s postojećim zdravstvenim stanjima također imaju povećan rizik od štetnih zdravstvenih posljedica zbog poremećaja u lancima opskrbe lijekovima i drugih zdravstvenih usluga koji se često javljaju nakon katastrofe.
"Ljudi koji su najosjetljiviji da najviše trpe nakon tih događaja često su ljudi koji su najranjiviji prije događaja", objasnila je Tracy.
"Ljudi s manjim resursima, ljudi s nižim prihodima i oni koji nemaju puno socijalne podrške su oni koji će se najteže oporaviti", rekla je.
Obitelji mogu poduzeti korake za pripremu
Morganstein tvrdi da je prepoznavanje ranjivih članova zajednice i razvijanje strategija za njihovo zadovoljavanje ključan dio učinkovitog planiranja za katastrofe.
Javne agencije i druge zajednice u zajednici igraju ključnu ulogu u pružanju pomoći u katastrofama.
Ali pojedinci i obitelji također mogu poduzeti korake da se pripreme za potencijalni izvanredni slučaj.
Na primjer, Morganstein potiče ljude na adekvatnu opskrbu esencijalnim lijekovima.
"Ako bi svi pogođeni uraganom imali 7 ili više dana lijekova, daleko manje ljudi će osjetiti štetne zdravstvene učinke i naglo prekinuti lijekove", rekao je.
Morganstein također savjetuje obiteljima da razviju obiteljski plan za hitne slučajeve, nauče o njihovoj školi i planovima za slučaj nužde i drže pribor za hitne slučajeve. Taj komplet trebao bi sadržavati predmete kao što su svjetiljka, baterije i višednevna hrana i voda.
"Kad ljudi znaju kako će reagirati i imaju važne stvari za brigu o sebi i svojoj obitelji tijekom uragana, mogu se usredotočiti na izvršenje svog plana, a ne na doživljavanje nevolje koja često proizlazi iz nespremnosti", rekao je.